Savezni vrhovni sud Njemačke (BGH) u ponedjeljak je odbacio tužbe klimatskih aktivista protiv automobilskih proizvođača BMW-a i Mercedesa. Tužbama se nastojalo zabraniti prodaju novih vozila s klasičnim motorima nakon 2030. godine.
Sud u Karlsruheu potvrdio je presude nižih sudova u Münchenu i Stuttgartu, koji su odbacili ove tužbe koje je podnijela organizacija za zaštitu okoliša DUH.
U središtu slučaja pitanje je mogu li se kompanije obvezati na poduzimanje klimatskih mjera neovisno o postojećim državnim propisima.
DUH je podnio tužbu pozivajući se na ustav. Tvrdili su kako BMW i Mercedes, nastavljajući proizvodnju vozila na fosilna goriva, troše nerazmjerno velik dio globalnog i nacionalnog proračuna za emisiju ugljikova dioksida (CO₂).
Argumentacija se temeljila na važnoj presudi Saveznog ustavnog suda iz 2021. godine, kojom je od parlamenata zatraženo pojačavanje zakona o zaštiti klime.
Sud je tada utvrdio kako postojeće odredbe nepravedno prebacuju znatan dio tereta smanjenja emisija na razdoblje nakon 2030., čime se ugrožavaju slobode mlađih generacija.
Dok se taj slučaj odnosio na obveze države, najnoviji postupci pred sudom u Karlsruheu postavili su pitanje mogu li veliki industrijski emiteri CO₂ snositi odgovornost i pred građanskim sudovima.
Nakon saslušanja prije tri tjedna Mercedes je priopćio kako je postavljanje pravnih zahtjeva za klimatske ciljeve pitanje zakonodavstva, a ne sudova. Rasprava o klimatskim ciljevima mora se voditi u parlamentu, a ne u sudnici, rekao je glasnogovornik BMW-a.
Sudac BGH-a Stephan Seiters složio se s argumentima kompanija, navodeći kako „privatne osobe ne mogu zahtijevati od proizvođača motornih vozila da prestanu s plasiranjem automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem prije roka koji je postavila regulativa Europske unije“.
Sud je također naveo kako se njemački proračun za CO₂ primjenjuje na nacionalnoj razini te se ne raspodjeljuje na pokrajine, prometni sektor ili pojedinačne tvrtke.
Ovo pitanje trebaju regulirati političari, dodao je Seiters, prenosi dpa.
