Zelenski kritizira američke izaslanike zbog posjeta Moskvi bez dolaska u Kijev

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je kako posjeti američkih izaslanika Steve Witkoff i Jared Kushner Moskvi, bez dolaska u Kijev, predstavljaju "nepoštovanje".

Witkoff i Kushner posjetili su Moskvu krajem prošle godine, u razdoblju kada su pregovori o primirju s ciljem okončanja rata u Ukrajini dobivali na intenzitetu, te ponovno u siječnju. Witkoff, koji je u Moskvi boravio osam puta, sastajao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok nijedan od njih nije službeno posjetio Kijev.

"To je nepoštovanje, dolaziti u Moskvu, a ne u Kijev, to je jednostavno nepoštovanje. Razumijem kako imamo složenu logistiku. Ako ne žele doći, možemo se sastati i u drugim državama", rekao je Zelenski u intervjuu za ukrajinski medij, koji prenosi BBC.

Fokus međunarodne zajednice pomaknut je s Ukrajine

Witkoff, bivši magnat u sektoru nekretnina i posebni izaslanik predsjednika SAD-a Donald Trump, te Kushner, njegov zet, dio su američkog pregovaračkog tima. Zelenski je početkom travnja izjavio kako njih dvojica planiraju posjet Ukrajini, no do toga nije došlo zbog sukoba SAD-a i Izraela s Iranom.

Posljednji trilateralni sastanak Rusije, SAD-a i Ukrajine održan je sredinom veljače. Manje od dva tjedna kasnije SAD i Izrael započeli su napade na Iran, čime se fokus međunarodne zajednice pomaknuo s rata u Ukrajini, koji traje više od četiri godine.

Witkoff i Kushner trenutačno su uključeni u diplomatske aktivnosti povezane s pregovorima o primirju s Iranom, a Zelenski je priznao kako je pozornost SAD-a usmjerena na Bliski istok, naglasivši kako je za Ukrajinu i dalje važno nastaviti suradnju s Amerikancima.

Ključno pitanje ostaje Donbas

Pregovori o primirju ubrzali su se u jesen 2025., kada se doznalo kako su ruski i američki dužnosnici radili na planu za završetak rata koji je uključivao niz odredbi nepovoljnih za Kijev. Ukrajina je inzistirala na sudjelovanju u pregovorima, nakon čega je uslijedio niz sastanaka i summita.

Do veljače su i Moskva i Kijev tvrdili kako su postigli dogovor o određenim vojnim pitanjima, uključujući položaj bojišnice i nadzor primirja. Međutim, ključna politička pitanja ostaju neriješena, među njima zahtjev Ukrajine za povratkom deportirane djece te ruski zahtjevi za promjenom vlasti u Kijevu.

Ključno pitanje i dalje je status Donbasa. Ruski zahtjev za teritorijalnim ustupcima neprihvatljiv je za Ukrajinu, a izostanak kompromisa drži pregovore u zastoju.

''Tražimo kompromis između dviju potpuno suprotstavljenih pozicija. Još ga nismo pronašli'', izjavio je u veljači Kirilo Budanov.

Borbe ne jenjavaju

Veliki dijelovi istočne Ukrajine pod ruskom su kontrolom, dok se borbe nastavljaju duž duge bojišnice koja se proteže od Luhanske oblasti do Hersona. Gradovi diljem zemlje redovito su meta zračnih napada dronovima i projektilima, pri čemu stradavaju civili i infrastruktura.

U jednoj noći prošlog tjedna Rusija je lansirala više od 700 dronova i projektila, pri čemu je poginulo najmanje 18 ljudi. Ukrajina je istodobno pojačala napade na rusku energetsku infrastrukturu dalekometnim dronovima, ciljajući luke, tvornice, skladišta i naftne terminale unutar ruskog teritorija.

Prema procjenama Reutersa, početkom travnja izvan funkcije bilo je najmanje 20 posto ruskih izvoznih kapaciteta. Unatoč tome, rast cijena nafte uslijed krize povezane s Iranom privremeno je povećao ruske prihode.