Zaboravljeni balkanski aerodrom postaje najveća NATO baza u Europi: Stižu bombarderi s nuklearnim naoružanjem

U tijeku su radovi transformacije rumunjskog aerodroma iz komunističkog doba u najveću NATO vojnu bazu u Europi. Bageri prekapaju zemlju i miješalicama se izlijeva cement za temelje, na polju u blizini sela na istoku zemlje, piše britanski The Times, a prenosi Jutarnji list.

Proširenje zračne baze Mihail Kogalniceanu (MK), koja se nalazi samo 97 kilometara od granice s Ukrajinom, Rusija je osudila kao nečuven primjer NATO agresije.

Odgovor na rusku prijetnju

Andrej Klimov, ruski senator i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, ranije ove godine upozorio je da će biti među prvim metama osvetničkih napada, što je bliže ruskim granicama. S druge strane, želja Rumunjske da ojača svoju obranu, može se shvatiti kao odgovor na rusku prijetnju.

Njihove bespilotne letjelice i projektili, iako su bili usmjereni na ukrajinske luke na Dunavu, često su zalutali preko granice od početka rata. Prošli tjedan, krhotine tri Shahed 136 letjelice pronađene su na rumunjskom teritoriju, zbog čega je NATO pojačao patrole borbenih zrakoplova duž granice.

Strateški smještena

Ben Hodges, umirovljeni američki general i jedan od zagovornika projekta zbog kojeg se prije deset godina po prvi put raspravljalo o postavljanju velike NATO instalacije, za The Times je rekao da iako je tada postojala nervoza, sada smatra da je ovaj proaktivni pristup opravdan.

"Sjećam se da sam pomislio: Umoran sam od stalnog reagiranja na ono što Rusi rade. Zašto ih ne natjeramo da se brinu o tome što mi radimo", prisjetio se za The Times.

Tijekom Hladnog rata, SAD je pratio Sovjetski Savez iz baza u Zapadnoj Njemačkoj. Jedna od njih, Ramstein, još uvijek služi kao centar NATO saveza s oko 50 tisuća pripadnika i njihovih obitelji, smještenih u okolici Rajne.

Tijekom sljedeća dva desetljeća, zračna baza MK u istočnoj Rumunjskoj prestigla je Ramstein i postaje najveća baza u Europi, dvostruko veća od one u Njemačkoj. Već sada služi kao sjedište NATO misija nadzora zračnog prostora nad Crnim morem, jer je strateški smještena izvan Constante, glavne rumunjske luke.

Žarišna točka

Šest RAF-ovih Typhoona nedavno je završilo četveromjesečnu patrolu rumunjskim i bugarskim zračnim prostorom, djelujući duž najdelikatnijeg dijela NATO-ove granice s Rusijom. Dolazak dva američka B-52 prošlog mjeseca, po prvi put da su teški bombarderi sposobni za nuklearno oružje raspoređeni u Rumunjskoj, predstavlja još jednu žarišnu točku.

Transformacija zračne baze MK u NATO bazu, koja može primiti 10 tisuća vojnika i američke bombardere s nuklearnim oružjem, prvo je zamišljena kao odgovor na ruske napade na Gruziju 2008. i Krim 2014. godine. Projekt je dobio dodatnu važnost od početka rata u Ukrajini tijekom 2022. godine.

Američka vojska koristila je aerodrom kao polaznu točku za Bliski istok tijekom ratova u Iraku i Afganistanu, stoga je u bazi još uvijek vidljiva velika američka prisutnost. Ceste su nazvane po američkim državama - ulica Alabama križa se s ulicom Alaska. Širenje zračne baze, smatra Hodges, pokazuje ozbiljnost s kojom zemlje shvaćaju prijetnju Rusije.

"Ove zemlje, one koje su najbliže Rusiji i koje su bile pod ruskim utjecajem, znaju kako je to. One razumiju što je u pitanju. Odlukom o pojačanju MK-a pokazuju da nam Rusija neće govoriti što možemo, a što ne možemo učiniti", kaže bivši general za The Times.

Pomicanje na istok

Rumunjska ulaganja mogu se shvatiti i kao dio šireg trenda, koji pokazuje da se težište NATO saveza pomiče na istok. Poljska će ove godine potrošiti više od četiri posto BDP-a na obranu, baltičke zemlje su predvodile akciju za podizanje minimalne NATO-ove ciljne potrošnje na 2,5 posto BDP-a, dok je čak trećina granata ispaljenih u Ukrajini proizvedena u Bugarskoj.

Još jedan pokazatelj spremnosti u istočnoj Europi da ostvare veći utjecaj na obrambeni savez je pokušaj rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa da postane glavni tajnik NATO-a ranije ove godine.

Osim što je uložila 2,4 milijardi eura u zračnu bazu MK, Rumunjska je kupila tri eskadrile F-16 od Norveške i Portugala kako bi zamijenila svoje sovjetske borbene zrakoplove i sklopit će ugovor vrijedan skoro šest milijardi eura za kupnju 32 F-35 Lightninga ove jeseni.

"Ovo što vidite..."

Pukovnik Nicolae Cretu, rumunjski zapovjednik zračne baze MK u svom uredu ima kartu aerodroma koja prekriva veliki drveni stol. Može pregledavati hangare, smještajne blokove i ruralne staze.

"Ono što možete vidjeti samo je oko 20 posto onoga što gradimo", pokazuje za The Times, zamahujući rukom.

Ovog vikenda, predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski najavio je i zakašnjeli dolazak F-16, koji bi trebao pomoći u odvraćanju napada dronovima i projektilima na kritičnu infrastrukturu.

"Često smo čuli riječ 'nemoguće'. Sada je to stvarnost. Stvarnost na našem nebu. F-16 u Ukrajini. Ostvarili smo to", rekao je tijekom ceremonije u nedjelju.

Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, nasmijao se predviđanjima da će F-16 zaustaviti rusko napredovanje na frontama na istoku, govoreći da oni nisu "čarobna pilula".