''Vrući kesten'' migrantske krize podijelio Europu

Migrantska kriza o kojoj su u nedjelju u Bruxellesu razgovarali predstavnici 16 od ukupno 28 zemalja članica Europske unije, među njima i Hrvatske, godinama pogađa, ali i dijeli Europu poput vrućeg kestena, o čemu svjedoče izjave pojedinih čelnika.

Italija

Talijanski premijer Giuseppe Conte rekao je da Italija ima prijedlog o potpuno novom pristupu pitanju migracija i azila, koji se zove 'Europska višeslojna strategija za migracije'. "Ta strategija ima šest uvjeta i 10 ciljeva. To je prijedlog kojega je cilj nadilaženje Dublinske uredbe", rekao je Conte.

Italija želi da sve članice prihvate svoj dio odgovornosti za ekonomske migrante koji ulaze u EU-u, a da one članice koje te ne žele dobiju manje novca iz europskih fondova, piše Hina.

Po talijanskom prijedlogu svaka bi zemlja članica trebala imati kvotu za ekonomske migrante.

Mađarska

Fidesz, vladajuća stranka Mađarske koja kao i ostale članice Višegradske skupine (V4) Poljska, Češka i Slovačka, bojkotira summit, rekao je da je "istinski cilj" službenog Bruxellesa pomoći naseljavanju imigranta u Europi, a ne zaustaviti imigracije, prenosi agencija MTI.

Na novinskoj konferenciji Imre Puskas, glasnogovornik Fidesza osvrnuo se na riječi visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Federice Mogherini koja je rekla da je imigracija "vitalna" za Europu i ocijenio da je Europska komisija u tu svrhu i sazvala mini summit.

"Mi, s druge strane, vjerujemo da useljavanje uništava Europu", rekao je Puskas. "Za nas je Mađarska na prvom mjestu, stoga odbijamo prihvatiti bilo kakve prijedloge Bruxellesa kao potpore migraciji ili kao prisiljavanja država članica da prihvate migrante".

Luxembourg

Luxembourški premijer Xavier Bettel rekao je kako susret premijera u Bruxellesu nije namijenjen političkom spašavanju Angele Merkel.

"Ne radi se o preživljavanju kancelarke".

Predsjednik Europske komisije sazvao je za nedjelju neformalni radni sastanak na koji se odazvalo 16 zemalja članica. Sastanak je, po općeprihvaćenoj ocjeni, sazvan kako bi se pomoglo njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, koja se našla u velikim problemima nakon što su vlasti u Bavarskoj, gdje je na vlasti CSU-u, sestrinska stranka CDU-a, zaprijetile da će jednostrano početi vraćati izbjeglice s njemačkih granica u zemlje u koje su prvo ušli.

"Cilj je pronalazak rješenja, nadamo se zajedničkog, za budućnost migrantske i politike azila u Europi... a ne oko toga hoće li Merkel idućeg tjedna i dalje biti kancelarka", rekao je Bettel.

Dodao je da su Ujedinjeni narodi ponudili Europskoj uniji pomoć u provjeri tražitelja azila izvan teritorija EU-a.

"Sad je vrijeme da radimo na hotspotovima, pogotovo zbog pisma UN-a", zaključio je premijer Luxembourga, a piše dpa.

Francuska

Europa se mora držati svojih vrijednosti, uključujući i poštivanje ljudskih prava, u rješavanju pitanja migracije, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron te dodao da se protiv ilegalne migracije treba boriti na "human i metodičan način".

"Imamo vrijednosti: one su nas oblikovale i svaki put kad ih izdamo, stvaramo nešto loše", rekao je Macron prije mini-summita EU-a o migracijama.

On je kazao da zemlje EU-a moraju naći rješenje temeljeno na vrijednostima koje ih drže skupa.

"Europsko rješenje može biti izgrađeno samo na suradnji između članica EU-a - na suradnji između njih 28 ili između onih članica koje odluče zajedno ići dalje", rekao je Macron.

Španjolska

"Naše je stajalište da Španjolska ispunjava svoje obveze. Naravno spremni smo postići zajednički odgovor za taj globalnni izazov, a to je migracija koja dolazi posebno sa zapadnog Mediterana i tražimo potporu naših prijatelja, drugih država članica kako bismo bolje kontrolirali priljev kojemu smo sada izloženi iz zapadnog Mediterana", rekao je novi španjolski premijer Pedro Sanchez.

Za španjoslki dnevni list od nedjelje Sanchez je u intervjuu rekao da da "ne može biti jednostranog odgovora" na migraciju. Djelomice je za krizu odgovoran manjak europske solidarnosti prema zemljama koje snose najveći teret, kao što je Italija.

Danska

Danska očekuje da će Italija primiti 113 migranata koje je nedavno južno od Italije spasio danski teretnjak, rekao je danski premijer, a prenosi dpa.

Brod Alexander Maersk "djelovao je na zahtjev talijanske obalne straže", kazao je Lars Lokke Rasmussen pri dolasku na summit EU-a o migracijama u Bruxellesu.

"Ne vidim druge alternative nego da Italija ispuni obaveze određene međunarodnim pravom", dodao je.

Nova talijanska vlada u kojoj je protuimigrantska stranka odbila je primiti brodove s migrantima i uputila ih u druge zemlje. Italija je od 2014. primila oko 640.000 migranata, a trenutno skrbi o 170.000 ljudi, uglavnom iz Afrike.

Humanitarne udruge

Aktivisti s drugog broda koji prevozi 230 migranata i koji od četvrtka također čeka dozvolu za pristajanje, poručili su talijanskom ministru unutarnjih poslova i čelniku Lige Matteu Salviniju da se sjeti da su na tom plovilu ljudi.

"Na brodu nemamo meso, nego ljude. Zato vas pozivamo da se uvjerite da smo od utapanja spasili ljudska bića", objavila je njemačka nevladina udruga Mission Lifeline koja je vlasnik tog broda, pozvavši Salvinija da dođe na njega.

Orban: Bruxelles me napada zbog uspješne politike
Mađarski premijer Viktor Orban u nedjelju je za slovačku televiziju TA3 rekao da je razlog što ga Bruxelles napada taj što čvrsto stoji iza politike mađarske vlade i Višegradske skupine koja je uspješnija od zapadne Europe, piše mađarska agencija MTI.

"Neke od kritika nisu mi upućene zbog Mađarske, nego zbog V4", rekao je Orban u raspravi sa slovačkim kolegom Peterom Pellegrinijem o europskom savezu koji je odlučio bojkotirati summit o migracijama u Bruxellesu.

"Napadaju nas jer smo uspješni. Nemojmo zaboraviti da postoji i konkurencija unutar Europske unije", dodao je Orban, zaključivši kako su neki pogođeni "brzim napretkom središnje Europe".

Mađarski čelnik smatra da zapad Europe treba prihvatiti da su zemlje Višegradske skupine trenutno motor rasta europske ekonomije, piše MTI.

Pellegrini je naglasio kako je vrijeme opravdalo rješenja Višegrada po pitanju migracija, te da se "zapadna Europa napokon probudila i počela" ih primjenjivati.

Oba premijera naglasila su važnost obrane vanjskih granica schengena, složili su se da vraćanje unutarnjih graničnih kontrola nije put naprijed za Europu te su naglasili kako države članice, a ne Bruxelles, trebaju odlučivati koga će puštati na svoj teritorij.

Dan nakon što je Macron podržao uvođenje financijskih sankcija nad onim državama koje ne žele primati migrante, odnosno da se europskim strukturnim fondovima dodaju uvjeti koji bi jamčili da primatelji tih sredstava preuzmu svoj dio azilanata, Orban je ustvrdio da europska sredstva nisu "jednosmjerna ulica" i da zapadne države "još više profitiraju od gospodarskih uspjeha središnje Europe".