Veteran o primanju na laži iz kuhinje RTS-a i ratu u BiH, mladi u Srbiji o (ne)poznavanju devedesetih

''Naša kuhinja za širenje mržnje i laži se nalazi u ovoj zgradi iza nas. Na ovom istom u RTS-u koji i danas širi laži i mržnju. Moja generacija se primila na te laži. Vjerovala je da radimo pravu stvar i da smo mi pravi, a oni drugi da su zli. I oni drugi su to isto mislili za sebe. I onda je krenuo točak zla koji nikako da se zaustavi i koji kod mnogih traje i dan-danas!'', izjavio je ratni veteran Goran Samardžić tijekom blokade zgrade RTS-a u Beogradu.

Krvavi bosanski lonac

Samardžić je naglasio da je osim što je veteran, i ratni vojni invalid, budući da je u svibnju 1992. ranjen u Sarajevu, kada je imao nepunu 21 godinu, što je, kako je naveo, uzrast većine studenata koji prosvjeduju u Srbiji.

''Moja generacija je krenula ili se zadesila u ratu u Bosni. Neki smo krenuli da se suprotstavimo i borimo se, pod navodnicima, ‘balijama’, sa ‘Turcima, koji su htjeli da naprave Islamsku državu na tlu Europe’, a mi da ‘spašavamo svete srpske zemlje i da zaštitimo srpski narod’. U travnju ’92. zapaljen je krvavi bosanski lonac. Sve strane su se utrkivale tko će više da ga potpali'' rekao je Samardić.

Ponovio je da se njegova generacija ''primila na te laži'', ali da je ova današnja generacija ustala da se to zaustavi.

''Oni su ti koji šire ljubav i obasjavaju budućnost. Ta budućnost jeste ono što svi želimo i dužnost nas iz naših promašenih generacija ustanemo i samo treba da ih pratimo'', naveo je Samardžić.

Istraživanje o devedesetima

Studenti i građani koji sudjeluju u blokadi Radio-televizije Srbije odali su i danas šesnaestominutnom tišinom u Takovskoj ulici počast žrtvama pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

Blokada zgrada RTS u Takovskoj i na Košutnjaku traje već osam dana.

Istodobno, objavljeni su rezultati istraživanje "Percepcija devedesetih kod mladih u Srbiji" koje je pokazalo da mladi doživljavaju devedesete u izraženo negativnom svjetlu, a te godine asociraju ih na ratove, konflikte, ekonomsku krizu, kriminal i opće društveno propadanje. Kako je priopćio Kulturni centar Grad, a prenijela agencija FoNet, ispitani su mladi od 18 do 30 godina u Srbiji, u cilju stjecanja uvida u njihovo razumijevanje i percepciju događaja iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća, njihovih pogleda na prošlost i utvrđivanja kako to oni danas vide devedesete.

Najmanje jasni sukobi i ratovi

Mladi ističu da je njihovo znanje o devedesetim nedovoljno i da su im najmanje jasni sukobi i ratovi. Najviše su o devedesetima slušali od roditelja i starijih generacija, dok su najmanje o njima učili o školi.

Posebno je upadljiv nalaz da, nezavisno od informiranosti, mladi ističu da ih devedesete zbunjuju, prepoznaju da postoje suprotstavljene verzije povijesti i da je vrlo teško, ako ne i nemoguće, doći do potpune istine.

Slobodan Milošević je svojevrsno oličenje devedesetih za veliki broj mladih, pokazuje istraživanje, a jedan dio njih ovo vrijeme povezuje i s otporom i prosvjedima.

Istraživanje pokazuje da devedesete za mlade nisu samo povijest, već i jasan kontinuitet s današnjicom i ističu da, s jedne strane, osjećaju posljedice devedesetih, prije svega u pogledu tenzija i podjela u regiji, ali i kada je riječ o etničkim identitetima i njihovim ulogama u prethodnim sukobima, a s druge nose pozitivna iskustva u odnosima sa pripadnicima drugih etničkih grupa na osobnom planu.

Vezanost za etničku i religijsku grupu

Način na koji mladi razmišljaju o pitanjima identiteta otkriva duboku i ukorijenjenu privrženost, navodi se u istraživanju, i u izvjesnom smislu, podrazumijevanu vezanost za etničku i religijsku grupu.

Rezultati pokazuju i da se nacionalizam jasno odbacuje u ekstremnim formama, a istovremeno se doživljava kao nešto što je vrlo emocionalno obojeno i ukorijenjeno u obitelji i djetinjstvu. Privrženost religiji i crkvi doživljava kao vrlo snažna i nesporna.