Krećući se između vlažnih podruma i blatnih rovova, iscrpljeni pripadnici ukrajinske vojske govore da ih motivira viši cilj: obrana domovine. No istodobno duboko vjeruju da Rusija neće odustati od ambicije da pokori Ukrajinu — bilo sada, bilo nakon eventualnog mirovnog dogovora i ponovnog jačanja vojnih kapaciteta.
''Oružane snage Ukrajine sada su glavna barijera između mirnog života civila i našeg lošeg susjeda'', rekao je 40-godišnji artiljerac koji se predstavio pozivnim imenom ''Kelt'', uz molbu da se njegova točna lokacija ne otkriva. Iz blatnog rova, zaklonjen od dronova, upozorava da bi svaka trajnija obustava vatre samo dala Rusiji vrijeme za pripremu nove agresije.
Slično smatra i Serhii Filimonov, zapovjednik bataljuna ''Da Vinci Wolves'', zabrinut da bi prekid rata i ukidanje sankcija pružilo Moskvi upravo ono što želi — vrijeme za predah i novu ofenzivu. ''Ne vjerujem da može biti mira prije nego što Rusija bude poražena ili barem dok se ne promijeni njeno vodstvo'', rekao je.
Stručnjaci upozoravaju da je ukrajinska vojska suočena s ozbiljnim problemom nedostatka ljudstva. Dok Rusija vrši stalne pritiske duž 1.300 kilometara duge linije fronte, pojedine ukrajinske jedinice imaju tek 20 vojnika umjesto predviđenih 400 do 800. Iako se mjesečno mobilizira do 30.000 regruta, mnogi uspijevaju izbjeći služenje ili nisu sposobni za zamjenu iscrpljenih boraca na prvoj liniji.
Unatoč tome, ključne točke obrane još uvijek drže ukrajinske snage, što pokazuje, kaže zapovjednik UAV brigade ''Achilles'' Yurii Fedorenko, visoku motivaciju i otpornost ukrajinske vojske. Rusija je, ističe, na ta mjesta poslala desetke tisuća vojnika, a bez konačnog uspjeha.
Predsjednik Vladimir Putin poručio je da rat neće stati dok se ukrajinska vojska ne povuče iz okupiranih područja Donjecka, Luganska, Zaporižja i Hersona. Istodobno, nacrt američko-ruskog mirovnog prijedloga uključivao je ograničavanje ukrajinske vojske te povlačenje s dijela Donjecke oblasti.
Međutim, s pozicije obrambenih rovova, vojnici poput ''Kelta'' ismijavaju ideju smanjenja ukrajinske vojske: ''To je kao da Rusiji olakšavate da vas pobije — ako ne sada, onda kasnije.'' Održavanje vojske sadašnjeg obujma — nešto više od milijun ljudi — za Ukrajinu je moguće jedino uz nastavak zapadne financijske pomoći. Gotovo cjelokupni porezni prihod ide vojsci, dok su zdravstvo, socijala, energija i obrazovanje financirani iz međunarodnih grantova i kredita.
Kako upozoravaju ekonomisti u Kijevu, financijski opstanak zemlje, kao i sposobnost obrane, ovisit će o ishodu pregovora o upravljanju zamrznutom ruskom imovinom. ''Način na koji će se ta imovina koristiti odredit će ukrajinsku financijsku perspektivu za godine koje dolaze'', kaže Glib Buriak.
