Broj točaka u predloženom konceptu za postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine smanjen je s 28 na 22, obznanio je američki predsjednik Donald Trump.
U obraćanju novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Trump je naglasio da američki nacrt "nije plan, već samo mapa ili koncept".
Rekao je kako je većina problema vezanih za koncept riješena "veoma povoljno".
Najavio je i dva istovremena sastanka američkih predstavnika s Rusijom i Ukrajinom kako bi pregovarali o posljednjim spornim točkama američkog plana za okončanje rata u Ukrajini.
"Preostalo je još samo nekoliko točaka neslaganja", napisao je republikanac na svojoj platformi Truth Social.
"U nadi da se ovaj mirovni plan finalizira, naložio sam svom posebnom izaslaniku Steveu Witkoffu da se sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, a istovremeno će se ministar kopnene vojske Dan Driscoll sastati s Ukrajincima", objavio je Trump.
Kremlj je objavio da se Witkoff očekuje u Moskvi idući tjedan. Iz Trumpove objave nije bilo jasno s kim će se Driscoll sastati.
No, Trump u utorak je odustao od svog ranije postavljenog roka u četvrtak da Ukrajina pristane na mirovni plan koji podupiru SAD, rekavši da je "rok za mene kada sve bude gotovo".
Trump je rekao da američki pregovarači napreduju u razgovorima s Rusijom i Ukrajinom te da je Moskva pristala na neke ustupke.
Ranije u utorak Trump je rekao da je izvorni američki plan za Ukrajinu "dotjeran uz doprinose obiju strana".
Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen u srijedu je u Strasbourgu iznijela 'crvene linije' u pregovorima o ratu u Ukrajini, poručivši da je EU protiv unilateralnog prekrajanja granica i ograničavanja ukrajinske vojske, te za financijsku podršku Kijeva zamrznutom ruskom imovinom.
''Plan igre Rusije nije se promijenio od početka rata ona vjeruje da može duže izdržati od Ukrajine, Europe i njihovih saveznika, pa svaki put kad postoji stvarni napredak u pregovorima, ona eskalira nasilje'', rekla je Von der Leyen u Europskom parlamentu.
''Vidjeli smo to i prije to je obrazac. Buka iz Kremlja otkriva prave namjere za njih je Ukrajina ostala samo prvi korak u puno većoj igri'', utvrdila je predsjednica Komisije.
Njemica je pozdravila napore američkog predsjednika Donalda Trumpa prema miru u Ukrajini te da je napokon započeo rad na tekstu mirovnog pregovora iako je potrebno još puno rada.
Von der Leyen je iznijela nekoliko 'crvenih linija' preko kojih EU ne može prijeći u pregovorima.
''Savez ne može prihvatiti ograničavanje snaga Ukrajine jer bi je to učinilo podložnom budućim agresijama'', rekla je.
Čelnica Komisije je naglasila da ne smije biti unilateralnog prekrajanja granica, odnosno njihovih promjena silom, jer ako se to dopusti otvaraju se vrata za nove ratove sutra.
Najavila je da se EK sprema predstaviti pravni tekst o upotrebi ruske zamrznute imovine za financijsku podršku i obnovu Ukrajine.
Istodobno, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dokument u kojem se navodi kako ruske vlasti moraju povećati broj ljudi koji se izjašnjavaju kao Rusi i govore ruski u dijelovima Ukrajine pripojenima od početka invazije 2022..
Dokument naslovljen "Strategija nacionalne politike Rusije u razdoblju do 2036." objavljen je u utorak kao dekret koji je potpisao Putin. Poziva na mjere kojima bi se osiguralo da se 95 posto stanovništva zemlje izjašnjava kao Rusi do 2036.
Zbog povijesnih veza Rusije i Ukrajine, mnogi su Ukrajinci tradicionalno bili simpatizeri Rusije te govorili oba jezika. No, od početka invazije takve su simpatije splasnule, a ankete pokazuju da je uporaba ruskog jezika značajno pala.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u utorak rekao da je Kijev spreman podržati okvir američkog plana za okončanje najsmrtonosnijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. No, Ukrajina je oprezna jer ne želi biti prisiljena prihvatiti sporazum temeljen uglavnom na ruskim uvjetima, uključujući teritorijalne ustupke.
Putin je invaziju na Ukrajinu započeo u veljači 2022., rekavši da je cilj "demilitarizirati i denacificirati" je te osloboditi govornike ruskog jezika na istoku od nečega što je Kremlj nazvao jasnom diskriminacijom.
Unutar šest mjeseci, Donjecka, Luhanska, Hersonska i Zaporiška oblast su inkorporirane u Rusku Federaciju iako Moskva nema potpunu vojnu kontrolu nad njima.
