Ukrajina je na korak od novog Černobila: ''To bi bila tragedija za cijeli kontinent''
Ukrajina se nalazi na rubu nuklearne katastrofe, tvrdi njezin ministar energetike German Galuščenko, upozoravajući da su ruski napadi na nuklearne elektrane i kritičnu infrastrukturu doveli do višestrukih situacija u kojima je zemlja bila “samo jedan korak” od havarije razmjera Černobila ili Fukushime.
Upozorenje je izrekao nakon globalnog energetskog samita u Londonu, gdje je usporedio moguće posljedice s tragedijom u Fukushimi 2011.
“Rusija sustavno napada transformatorske stanice koje opskrbljuju reaktore rezervnim hlađenjem. Kada te stanice padnu, reaktori prelaze u hitni režim gašenja, a hlađenje se oslanja isključivo na dizelske generatore – što je izrazito rizično jer ti sustavi mogu otkazati. Tada jedina nada ostaje dizelski generator, koji može zakazati – i tada smo pred nuklearnim taljenjem”, rekao je Galuščenko, piše The Telegraph.
Radijacija bi mogla pogoditi cijelu regiju
Naime, Ukrajina upravlja s tri glavne nuklearne elektrane koje su još pod njezinom kontrolom – Rivne, Hmelnitski i južnoukrajinskom elektranom, dok je elektrana u Zaporižju pod ruskom okupacijom, iako se nalazi uz liniju bojišta.
Sve lokacije, uključujući skladišta nuklearnog otpada, više su puta bile pogođene dronovima i artiljerijom.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) redovito upozorava na sve veću opasnost, a njezin direktor Rafael Grossi prošlog je tjedna izjavio: “Ono što je nekad bilo nezamislivo, vojne aktivnosti blizu nuklearnih objekata, danas je svakodnevna realnost.”
Galuščenko i njegov tim već provode simulacije potencijalnog raspršivanja radijacije ovisno o vjetrovima i vlazi u zraku, kako bi predvidjeli koje bi države bile pogođene u slučaju havarije. Na listi se nalaze: Ukrajina, Turska, Rumunjska, Bugarska, Rusija i zemlje srednje Europe.
Postrojenje za dekontaminaciju u Černobilu. Radnik koristi zagrijanu kiselinsku kupku za dekontaminaciju metala unutar černobilske zone u Ukrajini
Posljedice za nuklearnu budućnost
“Ovakva nesreća bi mogla zaustaviti nuklearnu renesansu u Europi. Zauvijek. To ne bi bila samo tragedija za Ukrajinu, već udarac za cijeli kontinent,” ističe Galuščenko.
Europa već pamti nuklearne katastrofe: Černobil 1986., kada je radioaktivni oblak stigao i do Ujedinjenog Kraljevstva, te Windscale 1957. u Engleskoj, nakon čega je mlijeko iz sjeverne Engleske postalo radioaktivno i zabranjeno za konzumaciju.
Energetski rat bez presedana
Od 2022. Rusija je uništila ili zauzela 18 od 58 gigavata ukrajinskog kapaciteta za proizvodnju struje, uključujući termoelektrane, hidroelektranu Kahovka i najveću nuklearku Zaporižja.
Više od 63.000 komada energetske opreme je uništeno ili oštećeno, dok su milijuni ljudi tijekom zime ostajali bez grijanja i struje. Preko 160 energetskih radnika je poginulo, a više od 300 ranjeno, najčešće tijekom napada na mjesta gdje se obavljao popravak infrastrukture. On sam je izbjegao smrt za dlaku kada je napadnut objekt pola sata nakon što je on napustio lokaciju.
Poruka Zapadu
Ministar je upozorio i da bi Velika Britanija mogla postati sljedeća meta – zbog svoje ovisnosti o podmorskim plinovodima i elektroenergetskim vezama s Europom. “Rusija oduvijek koristi energiju kao oružje,” rekao je Galuščenko, dodajući da bi napad na podmorski plinovod kao što je Langeled iz Norveške, koji sam donosi 25 % britanskog plina, mogao imati trenutačne posljedice.
Ukrajinski ministar je u Londonu imao dvije ključne poruke:
Održati sankcije protiv Rusije i spriječiti njezin povratak u energetski sektor, sudjelovanje u obnovi Ukrajine nakon rata – najvećoj rekonstrukciji kontinenta od Drugog svjetskog rata.
“Ovaj rat će završiti, a tada slijedi obnova – najveća od Drugog svjetskog rata. Želimo da zemlje koje su bile uz nas od početka budu prve koje će sudjelovati u tome. To nećemo zaboraviti,” poručio je Galuščenko, piše The Telegraph.
