Mađarska se sjeća 56-te, može li revolucija ponovno ujediniti naciju

Mađarski premijer Peter Magyar, po struci pravnik, pridaje veliku važnost povijesti i kulturi sjećanja. U svojim nastupima često, ovisno o mjestu i prigodi, iznosi povijesne kontekste. Spominje imena povijesnih mađarskih ličnosti zbog kojih mnogi njegovi sunarodnjaci najprije moraju posegnuti za enciklopedijom. Ponekad održava sjednice vlade na povijesno značajnim mjestima. Zbog toga ga neki promatrači u Mađarskoj opisuju kao čovjeka "opsjednutog poviješću”.

U petak 23. listopada Magyar organizirao je dosad najveću svečanost u spomen na neki povijesni događaj u svojih skoro šest mjeseci na dužnosti - obilježavanje 70. obljetnice antikomunističke i antisovjetske Mađarske revolucije iz 1956. godine, koja je krvavo ugušena vojnom ofenzivom Sovjetskog Saveza u Mađarskoj. Uz desetke komemorativnih događanja u Budimpešti, sudbonosni tjedni 1956. obilježit će se i na brojnim drugim mjestima diljem zemlje.

Dolazak su najavili brojni visoki međunarodni uzvanici, među njima i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Poslijepodne će Magyar održati središnji svečani govor na Trgu Kossuth, ispred parlamenta. Riječ je o jednoj od najvećih komemoracija te vrste otkako je 23. listopada, dan kada je 1956. počela Mađarska revolucija, 1990. proglašen državnim praznikom.

Doprinos kraju diktature

Revolucija iz 1956. bila je jedan od rijetkih trenutaka kolektivnog jedinstva u modernoj mađarskoj povijesti, događaj tijekom kojeg su studenti, akademici, radnici i seljaci zajednički ustali protiv sovjetskog totalitarizma. Sjećanje na revoluciju i zahtjev da se dostojno ponovno pokopa Imre Nagy, premijer revolucionarne vlade pogubljen zbog svoje uloge tijekom narodnog ustanka, pridonijeli su 1989. kraju diktature i promjeni političkog sustava.

Sam Viktor Orban započeo je svoju veliku političku karijeru 16. lipnja 1989. slavnim govorom na Trgu heroja u Budimpešti, na dan ponovnog pokopa Imre Nagyja i njegovih suradnika. Tada je zatražio povlačenje sovjetskih postrojbi iz Mađarske.

Krivotvorenje povijesti

Nakon što se Orban 2010. drugi put vratio na vlast kao premijer, on i njegovi propagandisti počeli su reinterpretirati sjećanje na 1956. godinu, koristeći se pritom i nevjerojatnim propagandnim lažima kako bi ga prilagodili antieuropskoj i protuzapadnoj politici. Kako ne bi naljutio Moskvu, Orban je u svojim govorima povodom 23. listopada iz godine u godinu sve manje spominjao krvavu ulogu sovjetskih postrojbi u gušenju otpora i sovjetski imperijalizam, sve dok ta uloga naposljetku gotovo nije potpuno nestala.

Portal Telex izračunao je 2025. koliko je puta Orban u svojem tadašnjem komemorativnom govoru 23. listopada spomenuo „Bruxelles”: čak 21 put. Moskva se uopće nije spominjala, pridjev "ruski" pojavio se dvaput, a "sovjetski" samo jednom.

Nedugo prije toga Balazs Orban, bliski suradnik Viktora Orbana, voditelj njegove predizborne kampanje i njegov prezimenjak, otišao je čak toliko daleko da je izjavio kako Mađarska, na temelju iskustva nasilja iz 1956., Ukrajini ne bi savjetovala pružati otpor.

"Polazeći od iskustva iz 1956. ne bismo učinili ono što je učinio Zelenski jer je to neodgovorno", izjavio je Balazs Orban.

Od 1956. do 2026.

Šest i pol mjeseci nakon Orbanovog izbornog poraza Peter Magyar sada ne želi samo ispraviti sliku o 1956. i sjećanje na revoluciju. Želi, prije svega, stvoriti novi trenutak kolektivnog jedinstva u mađarskom društvu koje je nakon 16 godina Orbanove vladavine duboko podijeljeno. Štoviše, on smjenu Orbanovog sustava 2026. vidi kao dovršetak revolucije iz 1956., mirnu revoluciju i početak nove promjene sustava. Obilježavanje obljetnice povezuje i s obračunom s Orbanovim režimom.

"Nakon 70 godina vidimo da je mađarska nacija stigla onamo kamo su revolucionari iz 1956. željeli stići. Vlastitom odlukom naša je domovina postala dijelom slobodnog svijeta. Oprala je sa sebe sramotu diktature i okupacije. Otvorila je novo poglavlje u povijesti. To ćemo zajedno proslaviti 23. listopada", izjavio je Magyar već 16. lipnja 2026. u mađarskom parlamentu.

Također je rekao kako je Orban svoj slavni nastup na Trgu heroja 1989. "unovčio za sitne političke bodove". Čak je tri puta naglasio kako su revolucionari iz 1956. "izabrali domovinu umjesto stranke", pritom prijekorno gledajući prema zastupničkoj skupini Orbanove stranke Fidesz.

Komemoracija koja je dijelila društvo

Sjećanje na revoluciju iz 1956. iznova duboko dijeli mađarsko društvo i javnost još od sredine 1990-ih. Godine 1994. mađarski premijer postao je socijalistički političar Gyula Horn. On je 1956. bio pripadnik vojnih specijalnih postrojbi koje su pomagale sovjetskoj vojsci u gušenju revolucije. Nijekao je kako je osobno ubijao ljude, ali je svoju službu u tim brigadama komentirao riječima "Pa što onda?"

Mađarska je i nakon prijelaza u novo tisućljeće imala još dvojicu premijera s komunističkom prošlošću. Među njima je bio Peter Medgyessy, koji je dugi niz godina radio kao časnik protuobavještajne službe pod kodnim imenom "D-209".

Njegov nasljednik Ferenc Gyurcsany, nekadašnji dužnosnik komunističke mladeži, tijekom kaotične i dijelom prijevarama obilježene privatizacije nakon 1990. postao je jedan od "crvenih milijardera". Gyurcsanyjev govor 23. listopada 2006. izazvao je najteže nemire u postkomunističkoj Mađarskoj, nakon kojih je uslijedila iznimno brutalna policijska intervencija. Povod nemirima bilo je njegovo priznanje u jednom povjerljivom govoru, koji je nedugo prije toga procurio u javnost, kako je njegova Socijalistička stranka lagala građanima uoči izbora u proljeće 2006. godine.

Otvaranje "dosjea agenata"

Nemiri iz listopada 2006. pridonijeli su i politizaciji današnjeg mađarskog premijera Petera Magyara. Magyar, koji potječe iz građanske i konzervativne obitelji akademski obrazovanih ljudi, tada je kao mladi odvjetnik pomagao žrtvama policijskog nasilja tijekom nemira.

Magyar, uz obračun s Orbanovim režimom, želi ponovno otvoriti i dugo zatvoreno poglavlje mađarske prošlosti povezane s komunističkom državnom sigurnošću. Prvotno je bilo predviđeno takozvane "dosjee agenata" otvoriti 23. listopada. Riječ je o evidencijama s imenima časnika, agenata i doušnika mađarske državne sigurnosti. Zbog tehničkih razloga otvaranje je odgođeno za 4. studenoga, dan kada je 1956. počela sovjetska invazija na Mađarsku.

Iako je bivši premijer Orban nedavno pozvao na "nacionalni otpor" protiv Magyarove vlade, pritom se posluživši formulacijom koja se može široko tumačiti i koja u konačnici nije isključivala ni nasilje, vrlo je malo vjerojatno kako će danas ponovno izbiti nemiri. Premijer Magyar i njegova stranka uživaju potporu kakva dosad nije zabilježena. Zato bi ovogodišnja komemoracija 23. listopada doista mogla proteći u ozračju širokog nacionalnog jedinstva.

Ako u budućnosti više ne bude sporova oko tumačenja događaja iz 1956., pa čak ni novih nemira, Peter Magyar time bi mogao postići nešto povijesno za Mađarsku, piše Deutsche Welle.