Ubijen Mahmud Ahmadinedžad

Bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, koji je vodio zemlju od 2005. do 2013. godine, ubijen je u izraelskim zračnim napadima, potvrdili su iranski mediji.

U napadu je pogođena Ahmadinedžadova rezidencija u Narnaku, na sjeveroistoku Teherana. Ubijeni su Ahmadinedžat i nekoliko njegovih tjelohranitelja, objavio je medij blizak režimu.

Oštro protiv Izraela 

Ahmadinedžad je tijekom svoje političke karijere bio poznat kao radikalni konzervativac i otvoreni zagovornik antizapadne politike. Njegov predsjednički mandat obilježile su česte izjave u kojima je izražavao ekstremnu mržnju prema Izraelu.

Ipak, Ahmadinedžad je privukao pozornost svjetske javnosti i jednim potezom koji nitko nije očekivao - nakon početka ruske invazije, javno je podržao Ukrajinu i osudio agresiju.

"Veliki narode Ukrajine, predsjedniče Zelenski. Vaš plemeniti i gotovo nezapamćeni otpor razotkrio je sotonske planove neprijatelja čovječanstva. Znajte da velika nacija Irana stoji uz vas i divi se vašoj herojskoj ustrajnosti", napisao je Ahmadinedžad u ožujku 2022. godine.

Mahmud Ahmadinedžad, šesti predsjednik Islamske Republike Iran, obnašao je tu dužnost od 6. kolovoza 2005. godine. Njegovim dolaskom na vlast prekinuta je 24-godišnja tradicija prema kojoj su na čelu države bili isključivo svećenici.

Bivši gradonačelnik Teherana 

Prije nego što je postao predsjednik, Ahmadinedžad je bio gradonačelnik Teherana i guverner Ardabilske pokrajine. Iako je bio predsjednik, u skladu s iranskim ustavom, najmoćnija osoba u državi ostao je vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei.

Tijekom svog mandata, Ahmadinedžad je jačao veze s Rusijom, Venezuelom, Sirijom i zemljama Perzijskog zaljeva, dok je istovremeno bio meta kritika Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, prenosi Index.hr. 

U središtu međunarodnih napetosti bio je iranski nuklearni program, koji je Ahmadinedžad opisivao kao mirnodopski i nužan za zadovoljavanje rastućih energetskih potreba zemlje. Zbog toga je Iran odbijao zaustaviti obogaćivanje urana unatoč rezolucijama Ujedinjenih naroda koje su to zahtijevale. Tvrdio je da su zapadne sankcije nametnute Iranu ilegalne te je naglašavao kako će se zemlja nastaviti pridržavati pravila Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Ahmadinedžad je pozivao na raspuštanje države Izrael, za koju je rekao da joj je mjesto u Europi, te se zalagao za održavanje slobodnih izbora na Bliskom istoku. Snažno je podržavao prava Palestinaca, ističući kako bi oni trebali na demokratskim izborima sami odlučiti o svojoj sudbini.

Pogrešno tumačenje?

Jedna od njegovih najkontroverznijih izjava bila je ona da Izrael treba "izbrisati s karte svijeta", kako je prenio izraelski Jerusalem Post.

Iranski dužnosnici, kao i sam Ahmadinedžad, kasnije su demantirali takav prijevod, tvrdeći da je izjava pogrešno protumačena.

Slične kontroverze izazvala je i njegova izjava u kojoj je holokaust nazvao "mitom", zbog čega je optužen za antisemitizam. Službeni Teheran i u tom je slučaju tvrdio da je izjava izvučena iz konteksta.

Kao odgovor na kritike, Ahmadinedžad je izjavio:

"Ne, nisam protiv Židova, jako ih poštujem." Također je pojasnio svoj stav o holokaustu riječima: "Nisam izjavio da se holokaust uopće nije dogodio. To uopće nije moja prosudba."

Na unutarnjem planu, Ahmadinedžadova vlada pokrenula je plan racionalizacije potrošnje plina kako bi smanjila državnu potrošnju nafte.

Također je uveo mjere za smanjenje kamatnih stopa koje su privatne i državne banke mogle naplaćivati svojim klijentima.