Iransko vodstvo još je ranije pripremilo kadrovske zamjene ako vodeći pripadnici režima budu likvidirani u američko-izraelskim napadima.
Svakodnevno vodstvo zemlje efektivno je prešlo na Alija Larijanija (67), tajnika Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti – konzervativca, sigurnosnog dužnosnika i veterana iranske politike. U vojsci je Larijani napredovao do čina brigadnog generala u Korpusu islamske revolucionarne garde, koji čini vojnu okosnicu režima u Teheranu, a kao pouzdan kadar deset je godina vodio iransku državnu radioteleviziju.
Od siječnja 2026., velikih prosvjeda protiv režima u Iranu na čelu s ajatolahom Alijem Hameneijem i očekivanja američkih zračnih napada, tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti Ali Larijani postao je de facto vođa zemlje. Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, zadužio ga je da suzbije prosvjede i pripremi rat, ali i da održava kontakte s ključnim partnerima režima: Rusijom, Katarom i Omanom. Larijani je također nadgledao pregovore sa SAD-om o iranskom nuklearnom programu, iako ih je formalno vodio ministar vanjskih poslova Abas Aragči.
Larijani pripada utjecajnom klanu: njegov je otac bio istaknuti šijitski pravni stručnjak, jedan brat je Hameneijev savjetnik za vanjsku politiku, a drugi je bio šef iranskog pravosuđa i trenutačno vodi Vijeće za ekspeditivnost, koje je savjetodavno tijelo vrhovnog vođe. I mnogi njegovi rođaci također imaju istaknute položaje u vjerskim i političkim strukturama Islamske Republike.
The New York Times je nedavno objavio kako je Larijani osobno blizak Hameneiju i uživa njegovo povjerenje. On je čvrsti konzervativac (kako kažu u Iranu, "sljedbenik principa" – misleći na principe Islamske revolucije) i ima opsežno i raznoliko iskustvo u vodećim strukturama Islamske Republike. Tako je u 2000-ima nadgledao pregovore sa SAD-om o nuklearnom programu, a u 2020-ima postao je glavni arhitekt iranskog približavanja Kini.
Početkom ove godine postalo je vidljivo kako se Larijanijeva javna aktivnost značajno povećala, a oslabio je utjecaj iranskog predsjednika Mahmuda Pezeškiana. Tako je upravo Larijani nedavno otputovao u Moskvu kako bi se sastao s Vladimirom Putinom, a ne Pezeškian, iako je on predsjednik Irana. Također uglavnom on iznosi javne stavove Islamske Republike u medijima i na društvenim mrežama.
U siječnju, kada je posebni američki predsjednički izaslanik Steve Witkoff kontaktirao ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija kako bi se raspitao o planovima za pogubljenje pritvorenih prosvjednika, Aragči se zbog uputa obratio svojem neposrednom nadređenom, Pezeškianu. Ali Pezeškian mu je rekao da sve kontakte s Amerikancima treba razjasniti s Larijanijem, a ne s njim, otkrili su američki diplomati Timesu.
Isto tako, prema obavještajnim izvorima, u strahu od pokušaja atentata Hamenei se gotovo stalno skriva u bunkeru. Nimalo čudno, jer je u lipnju 2025., na samom početku 12-dnevnog rata, Izrael ciljanim napadima ubio ključne iranske vojne zapovjednike, uzrokujući kaos koji je spriječio organizaciju učinkovitog otpora. U strahu od ponavljanja tog scenarija Hamenei je unaprijed odabrao četiri potencijalna nasljednika za svakog od vojnih i vladinih dužnosnika koje je imenovao vrhovni vođa. Svima ostalima na važnim državnim, vojnim i sigurnosnim položajima također je naređeno da sami imenuju najmanje četiri zamjenika.
Hamenei je imenovao tri osobe koje bi mogle postati nasljednici u slučaju njegove smrti, ali njihova se imena ne znaju. Uz to, imenovao je malu skupinu svojih najbližih povjerenika ovlaštenih za donošenje odluka u slučaju da pogine ili bude nedostupan. Među njima su Larijani, Hameneijev glavni vojni savjetnik Jahja Rahim Safavi, zatim predsjednik parlamenta Mohamed Bagher Halibaf i šef Hameneijeva ureda Ali Asgar Hejazi. Također je stvoreno novo vojno koordinacijsko tijelo, Nacionalno obrambeno vijeće, na čelu s admiralom Alijem Šamhanijem.
Na kraju, jedno od glavnih pitanja o kojem se vode rasprave je tko bi mogao postati "iranska Delcy". To se odnosi na Delcy Rodríguez, koja je preuzela Venezuelu nakon što je SAD uhitio predsjednika Nicolása Madura. Ona, s jedne strane, osigurava opstanak režima i s njim povezane elite, a s druge strane obnavlja veze sa SAD-om i međunarodnom zajednicom.
Budući da u Iranu nema opozicijskog lidera, očito je da se razmišlja o nekome tko je unutar režima i ima jake veze. Prema svemu sudeći, upravo bi Larijani mogao postati vodeći kandidat za tu ulogu u Islamskoj Republici, a slijedi ga predsjednik parlamenta Halibaf. Razmatra se i bivši predsjednik Hasan Rohani, koji nije dio užeg kruga ajatolaha Hameneija, ali se smatra reformistom i vjerojatno bi mogao računati na određenu podršku SAD-a, zaključuje Jutarnji list.
