Ubijen je poput zvijeri. Mrtvo tijelo vukli su mu ulicama
Moamar Gaddafi, rođen 1942. godine u blizini Sirta u beduinskoj obitelji, bio je jedan od najdugovječnijih i najkontroverznijih vođa moderne Libije. Nakon što je završio vojnu akademiju, Gaddafi je 1969. predvodio državni udar, kojim je svrgnuo monarhiju kralja Idrisa I. uspostavivši vojnu vlast i postavivši sebe na čelo zemlje.
Njegova vladavina trajala je više od četiri desetljeća, tijekom kojih je Libija prošla kroz duboke političke, društvene i ekonomske promjene, ali i međunarodnu izolaciju.
Gaddafi je u ranim fazama svog režima provodio politiku utemeljenu na mješavini arapskog nacionalizma, socijalizma i islamskog zakonodavstva. Nacionalizirao je naftnu industriju, čime je Libija postala bogata zemlja, ali je istovremeno ukinuo političke stranke i uspostavio sustav direktne demokracije kroz narodne kongrese, što je u stvarnosti konsolidiralo njegovu vlast. Njegova politička filozofija sažeta je u Zelenoj knjizi, koja je postala temelj libijskog političkog sustava.
Veze s teroristima i brutalan teroristički napad
Tijekom svoje vladavine pokušavao je ujediniti Libiju s drugim arapskim zemljama, ali ti pokušaji uglavnom nisu bili uspješni. Njegova vanjska politika često je bila usmjerena protiv Zapada, posebno Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, te je postao poznat kao sponzor međunarodnog terorizma.
Libija je pod njegovim vodstvom bila uključena u niz terorističkih incidenata, među kojima je najpoznatiji bombaški napad na Pan Am let 103 iznad Lockerbieja u Škotskoj.
Bombaški napad na taj avion izveden je 21. prosinca 1988. Zrakoplov koji je letio iz Londona prema New Yorku eksplodirao je u zraku nakon što je aktivirana bomba postavljena u prtljazi. Poginulo je svih 259 osoba u zrakoplovu, uključujući putnike i članove posade, te 11 ljudi na tlu. Napad je bio povezan s libijskim agentima, a kasnije je Libija pod Gaddafijevim vodstvom preuzela odgovornost za napad, što je rezultiralo sankcijama i međunarodnom izolacijom Libije.
Surovi kraj
Unatoč međunarodnom pritisku, Gaddafi je zadržao kontrolu nad zemljom sve do 2011., kad je u sklopu Arapskog proljeća izbio građanski rat u Libiji. Pobunjenici su uz podršku NATO-a uspjeli srušiti njegov režim. Nakon nekoliko mjeseci skrivanja uhvaćen je i ubijen u svom rodnom gradu Sirti 20. listopada 2011. godine.
Mrtvo Gaddafijevo tijelo zavezali su za automobili i vozili kroz grad. Libija je utonula u građanski rat, iz kojeg ni danas nije izašla.
Gaddafijeva ostavština ostaje duboko podijeljena. Za neke je bio simbol antiimperijalističkog otpora i arapskog jedinstva, dok ga drugi pamte kao brutalnog diktatora koji je ugušio političke slobode, podržavao terorizam i koristio represivne metode za održavanje svoje vladavine.
