Tko je Ulrich Siegmund, čovjek koji bi mogao postati prvi AfD-ov premijer u Njemačkoj?

Izbori u Sachsen-Anhaltu 6. rujna mogli bi postati povijesni za njemačku krajnju desnicu. Alternativa za Njemačku (AfD) prema anketama je na pragu osvajanja vlasti u toj saveznoj pokrajini, a čovjek koji bi u tom slučaju mogao postati prvi AfD-ov premijer neke pokrajinske vlade je Ulrich Siegmund, piše Index.

Ako AfD osvoji apsolutnu većinu mandata, mogao bi samostalno formirati vladu. Takav scenarij trenutačno je moguć jer bi rezultat od oko 41 do 43 posto, uz ispadanje manjih stranaka iz parlamenta, mogao biti dovoljan za većinu.

Moguć proboj političke barijere prema AfD-u

Izbori bi mogli probiti takozvani Brandmauer, političku barijeru prema AfD-u koju su dosad održavale ostale velike njemačke stranke.

Pobjeda bi prvi put otvorila mogućnost da AfD preuzme vlast u jednoj saveznoj pokrajini, što bi imalo šire političke posljedice i na saveznoj razini.

AfD je stranka koju velik dio njemačke javnosti doživljava kao krajnje desnu, a ogranak stranke u Sachsen-Anhaltu njemački Ured za zaštitu ustava klasificirao je kao potvrđeno desno-ekstremističku organizaciju.

Istodobno, savezna supredsjednica stranke Alice Weidel zagovara izlazak iz eurozone i Schengena te znatno strožu migracijsku politiku.

Radikalne mjere u programu

Kako piše The Local, AfD-ov program za prvih sto dana vlasti u Sachsen-Anhaltu poziva na deportacije "od prve minute", proširenje pritvorskih centara za deportacije i stvaranje posebnih razreda za djecu migranata.

Program predviđa i uklanjanje duginih zastava iz škola, jače promicanje njemačkih nacionalnih simbola te osnivanje parlamentarnog odbora za istragu politika iz vremena pandemije koronavirusa.

Tko je Ulrich Siegmund?

Ulrich Siegmund rođen je 25. listopada 1990. u Havelbergu u Sachsen-Anhaltu.

Po struci je trgovac u veleprodaji i vanjskoj trgovini, a potom je studirao poslovnu psihologiju i poslovnu administraciju. Prije ulaska u visoku politiku radio je u veleprodaji i na poslovima prodaje u jednoj berlinskoj očnoj klinici, a od 2014. bavi se vlastitim poslovanjem u području marketinga.

U politiku je ušao 2008. kao član CDU-a, ali je šest godina poslije prešao u AfD. U pokrajinski parlament Sachsen-Anhalta prvi je put izabran 2016., a mandat je ponovno osvojio 2021.

Od 2022. jedan je od čelnika AfD-ove parlamentarne skupine u pokrajinskom parlamentu. Kao političkog uzora navodi Otta von Bismarcka.

Kontroverze zbog izjava i pozdrava

Siegmund je više puta izazivao kontroverze svojim izjavama.

Na skupovima AfD-a koristi uzvik "Sieg!", na koji okupljeni odgovaraju "Mund!", što je igra riječi izvedena iz njegova prezimena, ali neizbježno podsjeća na nacistički pozdrav "Sieg Heil".

Siegmund je branio takav način skandiranja i kritizirao njemačka ograničenja korištenja nacističkih parola, poručujući da ne želi "jezičnu policiju".

Na pitanje jesu li zločini počinjeni tijekom Holokausta najgori zločini u povijesti rekao je da je takvo tumačenje "pretjerano i potpuno odvojeno od stvarnosti", dok je u drugoj izjavi rekao da to ne može procijeniti jer "ne može obuhvatiti cijelo čovječanstvo".

Veze s krajnjom desnicom

Siegmund je u studenome 2023. sudjelovao na sastanku u Potsdamu na kojem su se okupili političari AfD-a i predstavnici krajnje desnice, među njima Austrijanac Martin Sellner, jedan od vodećih ljudi Identitarnog pokreta.

Na sastanku se razgovaralo o takozvanoj "remigraciji", konceptu koji zagovara povratak velikog broja migranata u zemlje podrijetla.

Prema istraživanju Correctiva, Siegmund je govorio da se izgled ulica treba promijeniti "u vrlo kratkom roku", da treba "pritisnuti strane restorane" te da bi život u pokrajini za "tu klijentelu trebalo učiniti što neprivlačnijim".

Siegmund je opovrgnuo optužbe protiv sebe i poručio da ne namjerava "ilegalno deportirati ljude".

Suradnici s ekstremističkom prošlošću

Prema Spiegelu, nekoliko ljudi koji danas surađuju sa Siegmundom ima pozadinu u ekstremističkim organizacijama.

Među njima su bivši članovi Heimattreue Deutsche Jugend, neonacističke omladinske organizacije koja je u Njemačkoj zabranjena 2009. godine zbog ideoloških veza s nacionalsocijalizmom.

Prema istraživanju INSA-e za Bild, 47 posto ispitanika Ulricha Siegmunda smatra prijetnjom demokraciji, dok se 35 posto s tim ne slaže.

Veliku popularnost izgradio na TikToku

Siegmund je velik dio političke popularnosti izgradio na TikToku, gdje ima više od 700.000 pratitelja.

Njegovi videi uglavnom su kratki i izravni, a bave se migracijom, sigurnošću i svakodnevnim problemima građana, pri čemu odgovornost za stanje u Njemačkoj često pripisuje etabliranim strankama i migracijskoj politici.

Kada ga je Der Spiegel na naslovnici nazvao "najopasnijim čovjekom Njemačke", Siegmund je na TikToku objavio snimke na kojima potpisuje i dijeli primjerke časopisa.

Što bi pobjeda značila za sigurnosne službe?

Ako AfD osvoji većinu, dogodilo bi se nešto nezabilježeno od osnutka Savezne Republike Njemačke 1949. godine jer bi krajnja desnica prvi put preuzela vlast u jednoj njemačkoj saveznoj pokrajini.

Takva pobjeda otvorila bi i pitanje nadzora nad policijom i sigurnosnim službama u Sachsen-Anhaltu.

Stručnjaci upozoravaju da bi AfD preuzimanjem pokrajinske vlasti dobio politički nadzor nad institucijama koje su upravo taj stranački ogranak klasificirale kao desno-ekstremistički.

Jörg Müller, bivši šef službe za zaštitu ustavnog poretka u Brandenburgu, za Tagesspiegel je upozorio da bi takav razvoj događaja bio "najgori mogući scenarij" za njemačke sigurnosne službe.

Prema njegovim riječima, ministar bi mogao imati pristup povjerljivim dosjeima, uključujući podatke o doušnicima i informacijama koje sigurnosne službe prikupljaju o samom AfD-u.