Predsjednica AfD-a: Ukinut ćemo euro, zatvoriti granice i izaći iz Schengena

Supredsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel izjavila je da bi njezina stranka, ako uđe u saveznu vladu, tražila izlazak Njemačke iz eurozone i Schengenskog prostora, zatvaranje nacionalnih granica te znatno strožu migracijsku politiku.

Weidel je to rekla u ljetnom intervjuu za ZDF, emitiranom u nedjelju.

"Njemačkoj je prije uvođenja eura bilo znatno bolje", rekla je Weidel, tvrdeći da je zajednička europska valuta oslabila njemačko gospodarstvo i smanjila bogatstvo kućanstava.

"Zatvorit ćemo granice i izaći iz Schengena"

Govoreći o migracijama, Weidel je najavila zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz Schengenskog prostora.

"Zatvorit ćemo ih i izaći ćemo iz Schengena", rekla je.

Zauzela se i za veći broj deportacija i smanjenje broja dodijeljenih državljanstava, uključujući povratak Sirijaca kojima više ne vrijedi status zaštite.

Weidel je istodobno kritizirala CDU kancelara Friedricha Merza i SPD ministra financija Larsa Klingbeila te ponovno napala CDU zbog odbijanja suradnje s AfD-om.

"Vladat ćemo u prvim saveznim zemljama. A vladat ćemo i na saveznoj razini", poručila je.

AfD snažan u anketama

AfD uoči izbora 6. rujna u Saskoj-Anhaltu, prema navedenom istraživanju, ima potporu veću od 40 posto birača.

Na nacionalnoj razini Forschungsgruppe Wahlen AfD-u daje 27 posto potpore, dok CDU ima 22 posto.

Weidel je ponovno odbacila planiranu zabranu novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem te mjere usmjerene na ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

Od euroskepticizma do krajnje desnice

Alternativa za Njemačku osnovana je 2013. kao euroskeptična stranka koja se protivila politici spašavanja zaduženih članica eurozone.

Nakon migrantske krize 2015. stranka se snažno pomaknula udesno, a u središte politike stavila je protivljenje imigraciji i islamu te kritičniji odnos prema Europskoj uniji.

Na prijevremenim saveznim izborima u veljači 2025. AfD je osvojio 20,8 posto glasova i završio na drugom mjestu iza CDU-a. Sa 152 zastupnika postao je najveća oporbena stranka u Bundestagu.

Druge vodeće njemačke stranke dosad su odbijale koalicijsku suradnju s AfD-om, zadržavajući takozvani "vatrozid" prema krajnjoj desnici.

Njemački Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) u svibnju 2025. AfD je označio kao potvrđeno krajnje desno ekstremističku stranku, no Upravni sud u Kölnu u veljači ove godine privremeno je zabranio takvo označavanje dok ne bude donesena odluka u glavnom postupku.