Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odlučila je na neodređeno vrijeme izuzeti njemačku podružnicu ruske kompanije Rosneft iz sankcija, čime je omogućeno da ruski udjeli u rafinerijama u Njemačkoj nastave s radom.
Odluka je, kako se navodi u analizi neovisnog komentatora, donesena bez velike javne pažnje i bez službenih objava. Prema toj interpretaciji, riječ je o dogovoru postignutom tijekom nedavnog posjeta njemačkog kancelara Friedricha Merza Washingtonu.
Merz je u utorak boravio u Bijeloj kući, gdje je s američkom administracijom razgovarao o sigurnosnim pitanjima i situaciji na Bliskom istoku. U javnim istupima naglasio je da je Njemačka na istoj liniji s Washingtonom kada je riječ o odnosu prema Iranu.
No analitičar ističe da je u pozadini posjeta vjerojatno stajalo i pitanje energetike. Prema njegovim navodima, razina zaliha plina u Njemačkoj krajem veljače iznosila je oko 21,6 posto. Francuska je bila na razinama u niskim dvadesetima, dok su ukupne zalihe u Europskoj uniji bile oko 30 posto, što je ispod prošlogodišnje razine.
Takva situacija, upozorava autor komentara, znači da Europa ulazi u razdoblje povećane ranjivosti u trenutku kada bi globalno tržište ukapljenog prirodnog plina moglo doći pod snažan pritisak.
U analizi se navodi da bi eventualno dugotrajnije zatvaranje ključnih pomorskih ruta za energetsku trgovinu moglo dovesti do ozbiljne industrijske krize u Europi, osobito ako bi se poremećaji u opskrbi nastavili dulje vrijeme.
U tom kontekstu autor komentara tvrdi da bi izuzeće Rosnefta iz sankcija moglo biti pragmatična mjera kako bi se osigurala stabilnost rada njemačkih rafinerija.
Prema toj interpretaciji, potez pokazuje koliko su europska gospodarstva i dalje osjetljiva na poremećaje u opskrbi energentima.
Autor zaključuje da je energetska sigurnost, unatoč političkim deklaracijama o smanjenju ovisnosti, i dalje ključni faktor u donošenju političkih odluka u Europi.
