Tajne službe fokusirane na islamske ekstremiste zanemarile opasnosti od desničara
Norveške službe sigurnosti nisu smatrale ekstremne desničare za ozbiljnu opasnost, već su se prvenstveno plašile napada islamskih ekstremista, pokazuju službeni podaci te službe.
Iako su prve medijske spekulacije ukazivale da bi počinitelji mogli da budu islamski ekstremisti, zbog sudjelovanja Norveške u akcijama NATO-a u Afganistanu i Libiji, hapšenje Norvežanina Andersa Behringa Breivika (32) pomjerilo je istragu ka ekstremnoj desnici.
On je, prerušen u policajca, ubio 84 osobe u omladinskom kampu Utoeya kod Osla, dok je u eksploziji autobombe u središtu norveške prijestolnice, za koju se sumnja da je također on organizirao, poginulo još sedam ljudi.
U ovogodišnjem izvještaju norveške tajne službe, objavljenom prije napada, navodi se da "postoji porast aktivnosti među grupama krajnje desnice", ali se dodaje da "nedostatak jakih lidera smanjuje mogućnost jačanja" tih grupa.
"Kao i prethodnih godina, ekstremne desne i lijeve zajednice ne predstavljaju ozbiljnu opasnost za norveško društvo u 2011. godini", ističe se u izvještaju, koji je jučerašnje stvarnost surovo demantirala.
Stručnjaci napad u Norveškoj uspoređuju sa napadom Timothya McVeya u Oklahoma Citiyu prije 16 godina.
"To je jednako napadu u Oklahomi, napad pojedinca, samo s ekstremnim antivladinim stavovima. Sada treba da se otkrije da li je sve to uradio sam ili u grupi", kazao je stručnjak za sigurnost sa New York univerziteta iz Londona Hagai Segal.
Izvještaj Europola od prošle godine govori da nisu zabilježeni slučajevi terorizma ekstremne desnice u Europi u 2010. Dodaje se, međutim, da je ekstremna desnica napredovala u proizvodnji online propagande antisemitske prirode i da je aktivna na socijalnim mrežama na internetu.
