Sve više prosvjednika na sve više mjesta blokira ulice diljem Francuske

Diljem Francuske danas se održava veliki međusindikalni štrajk, a vlasti očekuju između 600.000 i 900.000 ljudi na ulicama. Zbog prosvjeda, koji su najavljenih na 250 lokacija, očekuju se značajni poremećaji u ključnim javnim uslugama i prometu.

Prema policijskim izvješćima do podneva je počelo znatno više od 250 prosvjeda, njih 476.

Do 15 sati u Francuskoj je na ulicama bilo oko 264.000 prosvjednika zabilježeno je 128 uhićenja, a sedam policajaca pritom je ozlijeđeno

Prema podacima policije, oko 15.000 ljudi sudjeluje u prosvjedu u Marseilleu, a organizatori navode znatno veći broj.

Prefektura departmana Rhône potvrdila je da su u Lyonu ozlijeđeni novinar, prosvjednik i policajac. Prema informacijama lokalnih medija, pripadnik CRS-a pogođen je minobacačem i ozlijeđen u području usta.

Prefektura navodi da su policajac i novinar zbrinuti, dok je prosvjednika odvela Hitna.

Djelomično je ili u cijelosti blokirano 75 srednjih škola diljem Francuske

Kako bi se spriječilo narušavanje javnog reda i mira, na ulicama je najavljeno raspoređivanje 80.000 policajaca. U pripravnosti su i 24 oklopna vozila žandarmerije 'Centaure' te 10 vodenih topova, što je razina sigurnosnih mjera neviđena još od prosvjeda 'Žutih prsluka' 2019. godine.

Pozadina prosvjeda

Francuska se ovih dana suočava s valom štrajkova i prosvjeda koji zahvaćaju cijelu zemlju. Povod je nacrt državnog proračuna za 2026., koji vlasti predstavljaju kao nužan korak za smanjenje rastućeg javnog duga, dok ga sindikati i građani smatraju horor showom i udarom na socijalna prava.

Prema planu vlade, predviđeno je značajno rezanje javnih troškova, što bi moglo pogoditi zdravstveni sustav, školstvo i transport. Osim toga, reforme mirovinskog sustava te moguće odgode odlaska u mirovinu izazvale su dodatno nezadovoljstvo.

Sindikalne središnjice traže da veći teret snesu bogatiji građani i velike korporacije te upozoravaju na sve veću socijalnu nejednakost i pad kupovne moći. Prema njihovim riječima, proračun najviše pogađa upravo one s nižim i srednjim primanjima.

Politički kontekst dodatno je zapaljiv - novi premijer Sébastien Lecornu preuzima dužnost u trenutku kada kreditne agencije snižavaju francuski rejting, a Bruxelles traži vraćanje proračunskog deficita u dopuštene okvire.

U takvoj atmosferi nezadovoljstva, sindikati su pozvali na masovne prosvjede i štrajkove, a procjene govore da bi na ulice moglo izaći i do 900.000 ljudi.

Unatoč najavljenom kaosu, više od polovice Francuza podržava prosvjede. Prema anketi Elabea provedenoj za BFMTV, 56% građana "podržava" ili ima "simpatije" za današnji štrajk. Ipak, ta je stopa odobravanja nešto niža u usporedbi s mobilizacijama protiv mirovinske reforme 2023. godine, kada je podrška iznosila između 60 i 63%.

S druge strane, 25% Francuza ne odobrava mobilizaciju, 18% je ravnodušno, dok 1% nema stav. Čini se da nedavne promjene u vladi nisu umirile socijalni bijes, jer 66% ispitanika smatra da će politika novog premijera Sébastiena Lecornua biti samo "u kontinuitetu s onom koju su vodile prethodne vlade Emmanuela Macrona".