Kremlj je u petak objavio da bi se summit između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa mogao održati za dva tjedna ili malo kasnije, ali da još mnogo toga treba dogovoriti prije nego se odredi točan datum.
Donald Trump i Vladimir Putin dogovorili su se u četvrtak da će održati drugi summit o ratu u Ukrajini, možda u Budimpešti, nakon što su se 15. kolovoza sastali na Aljasci kada nije bilo proboja.
Trump bi se u petak trebao u Bijeloj kući sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, u trenutku dok Washington razmatra hoće li Ukrajini poslati krstareće projektile dalekog dometa Tomahawk.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da će ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik Marco Rubio morati razgovarati telefonom i dogovoriti sastanak kako bi riješili mnoga pitanja prije summita.
''Ima mnogo pitanja, pregovarački timovi moraju biti utvrđeni i tako dalje i tako dalje. Prema tome, sve će se provoditi u fazama, ali, naravno, volja obojice predsjednika postoji'', rekao je Peskov.
''Summit bi se zaista mogao održati za dva tjedna ili malo kasnije. Općenito se smatra da se ništa ne bi smjelo odgađati'', dodao je.
Peskov je naglasio da je Rusija i dalje otvorena prema dogovoru koji bi okončao rat u Ukrajini mirnim putem.
Rusija okrivljuje Kijev i njegove europske saveznike za zastoj u mirovnim pregovorima. Oni pak optužuju Rusiju da postavlja neprihvatljive uvjete i ističu da ne vjeruju da Putin iskreno želi mir, navodi Hina.
Kremlj je objavio da su Putin i mađarski premijer Viktor Orban u petak razgovarali telefonom o tom samitu i da je Orban rekao da je Mađarska spremna biti njegov domaćin.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je kako će Mađarska osigurati da ruski predsjednik Vladimir Putin nesmetano uđe na njen teritorij radi susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom te da se uspješno vrati u Rusiju.
Trump je u četvrtak pristao da se drugi sastanak s Putinom, nakon onog na Aljasci, odvije u mađarskoj prijestolnici. Otkrio je da bi se on mogao dogoditi u iduće dvije sedmice.
Mađarski premijer Viktor Orban u četvrtak je razgovarao s predsjednikom SAD-a, a u petak s Putinom, pa je objavio da pripreme teku "punom parom".
Izbor Budimpešte izazvao je pažnju međunarodne zajednice jer je za Putinom izdana potjernica Međunarodnog suda (ICC). Mađarska je u procesu povlačenja iz te međunarodne institucije.
Moskva odbacuje optužnicu ICC-ja, a potjernicu za Putinom proglašava dokazom neprijateljstva zapada prema Rusiji.
"Nema potrebe da se bilo s kim konzultiramo o tome, mi ovdje smo suverena zemlja. Primit ćemo Putina s poštovanjem, ugostiti ga i pružiti uvjete da pregovara s američkim predsjednikom", rekao je Szijjarto.
Orban je ranije u izjavi za lokalni radio rekao da će susret u Budimpešti bio "o miru" te da bi mirovni sporazum doveo do nove faze ekonomskog razvoja Mađarske i Europe.
Orban je u petak naglasio da Europa mora otvoriti svoje diplomatske kanale s Rusijom, pa je ponovno optužio Bruxelles za "proratni" stav.
Mađarski premijer često se sukobljava s EU-om oko Ukrajine, protiveći se europskoj vojnoj pomoći ratom pogođenoj zemlji.
Odnos Kijeva i Budimpešte sve je napetiji, a Mađarska je i dalje ovisna o ruskim energentima, u vrijeme dok EU pokušava prekinuti uvoz ruske nafte i plina do 2028., na što je poziva i Trump.
Glasnogovornik EU Komisije, Olof Gill, rekao je kako je sastanak predsjednika SAD-a i Rusije u Budimpešti dobrodošao ako može dovesti do pravednog i trajnog mira u Ukrajini.
''Pozdravljamo taj sastanak ako pomaže postizanju trajnog i pravednog mira u Ukrajini'', rekao je Gill.
Što se tiče logističkih pitanja oko dolaska ruskog predsjednika u Budimpeštu, u Komisiji su pojasnili da svaka zemlja članica može iznimno odobriti odstupanje od zabrane ulaska u europski zračni prostor za ruske zrakoplove.
Glasnogovornica Komisije Anitta Hipper je rekla da je u okviru sankcija ruskom predsjedniku Putinu i ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu zamrznuta imovina u EU-u, ali ne i zabrana ulaska na teritorij EU-a.
Međunarodni kazneni sud (ICC) je izdao tjeralicu za Putina 2023. godine zbog ratnih zločina povezanih s nezakonitom deportacijom ukrajinske djece. Mađarska je već ugostila u travnju ove godine izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za kojim je također ICC raspisao tjeralicu. Nakon toga mađarska je vlada obavijestila da se povlači iz toga suda.
Međutim, prema statutu ICC-a, Mađarska je i dalje dužna uhititi Putina jer povlačenje iz suda stupa na snagu godinu dana nakon što je o tome obaviješten glavni tajnik UN-a. U mađarskom slučaju to je lipanj 2026.
