Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) priopćio je kako je pokrenuo novi val napada na Izrael u okviru 59. vala operacije "Pravo obećanje 4".
U tom napadu prvi put je korištena napredna raketa "Haj Qasem".
IRGC je naveo kako je napad bio usmjeren na izraelske položaje u Beit Šemešu, Tel Avivu i Jeruzalemu, prenosi iranska televizija Press TV.
U priopćenju se navodi kako su meta napada bile i američke baze u regiji, uključujući Al Udeid u Kataru, Ali Al Salem u Kuvajtu, Fudžeiru u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Sheikh Isa u Bahreinu te Erbil u Iraku.
U jeku nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku, iranski balistički projektil Haj Qasem ponovno je u središtu pozornosti. Riječ je o projektilu srednjeg dometa koji je Iran predstavio kao dio svoje strategije odvraćanja, a koji posljednjih mjeseci sve češće ulazi u fokus vojnih i sigurnosnih analiza.
Prema dostupnim podacima, Haj Qasem ima domet oko 1.400 kilometara, nosivost bojeve glave oko 500 kilograma, koristi čvrsto gorivo i spada u naprednije sustave u iranskom arsenalu.
🇮🇷 Iran's "59th wave" of ballistic missile launches. This marks the public debut of the solid-fuelled Haj Qasem long-range ballistic missile in this war. The Haj Qasem amounts to a substantially larger and heavier design than the solid-fuelled Kheibar Shekan family. https://t.co/qr8A1BoRDD pic.twitter.com/CbLeIAZx2I
— Shahryar Pasandideh (@shahpas) March 17, 2026
Ime je dobio po Qasemu Soleimaniju, jednom od najutjecajnijih iranskih generala, ubijenom u američkom napadu u Bagdadu početkom 2020. godine. Time je projektil, osim vojne, dobio i snažnu političku i simboličku dimenziju jer ga iranske vlasti i mediji povezuju s idejom osvete i dugoročnog strateškog odgovora.
Haj Qasem pripada skupini balističkih projektila na čvrsto gorivo, što mu omogućuje bržu pripremu za lansiranje i manju izloženost preventivnim udarima. Prema podacima Iran Watcha, riječ je o jednostupanjskom projektilu srednjeg dometa. Reuters u pregledu iranskih balističkih sposobnosti navodi da Iran raspolaže najvećim arsenalom balističkih projektila na Bliskom istoku te da upravo sustavi dometa do 2.000 kilometara čine jezgru njegove strategije odvraćanja prema Izraelu i američkim bazama u regiji.
Analitičari posebnu pozornost posvećuju činjenici da su novije iranske rakete razvijane s naglaskom na preciznost, mobilnost i sposobnost probijanja protuzračne obrane. Iako su detalji o svim sposobnostima projektila Haj Qasem ograničeni i dijelom ovise o iranskim tvrdnjama, njegova uloga u iranskoj vojnoj doktrini očito je važna: riječ je o oružju koje treba omogućiti brz odgovor i pojačati pritisak na protivnika u slučaju šireg regionalnog sukoba.
Važnost takvih projektila dodatno je porasla u aktualnom ratu. Reuters je krajem veljače objavio da Iran raspolaže širokim spektrom balističkih sustava sposobnih dosegnuti Izrael, dok noviji izvještaji agencije govore o nastavku iranskih raketnih udara i pokušajima Izraela da uništi iranske lansere i skladišta projektila. Istodobno, izraelski dužnosnici tvrde da je dio iranskih udara presretnut, ali i da Iran i dalje zadržava sposobnost uzvratiti napadima.
Upravo zato Haj Qasem nije samo tehničko sredstvo nego i politička poruka. On simbolizira iransku spremnost na dugotrajan sukob, ali i način na koji Teheran pokušava spojiti vojnu tehnologiju s propagandnim narativom. U okolnostima u kojima se rat širi izvan granica Irana i Izraela, svaki novi spomen ovog projektila pojačava zabrinutost da bi daljnja eskalacija mogla zahvatiti i širi prostor Bliskog istoka.
