Srbija: 2023. potpuno brisati granice
"Otvoreni Balkan prilika je da svi mogu zarađivati više'', rekao je za Dnevni avaz srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dodavši kako ne vidi smisao njegovog odbijanja i da nije čuo nijedan argument protiv toga.
Vučić je naglasio da je "Otvoreni Balkan" više od berlinskog procesa koji otvara još bližu suradnju, šire mogućnosti i veće povjerenje.
Istaknuo je kako ne može razumjeti hajku koja se vodi protiv ovog projekta.
"Ovo mi sami pravimo, i sami odlučujemo", rekao je Vučić za Dnevni avaz i upitao zašto bilo tko od Bošnjaka ima nešto protiv.
Naveo je kako Srbija danas radi s Albanijom i Sjevernom Makedonijom na tome da tijekom 2023. godine potpuno izbriše granice i omogući slobodno kretanje državljana tih zemalja.
"Imate međunarodno ustanovljene granice, dakle međunarodno priznate zemlje. A vi time olakšavate Bošnjacima koji bi iz Pazara, Sjenice, Tutina uvijek došli u BiH ili obrnuto. Imate veliki broj Srba koji bi iz Bijeljine, Banja Luke da idu za Beograd bez granica, i obrnuto. To bi sve značilo našim ekonomijama", rekao je Vučić.
Upitao može li netko 30 godina nakon rata da ne razumije da se mora ekonomski povezivati i da će izjednačavanje poreza, carina, poticaja za dolazak investitora donijeti mnogo više drugim zemljama u regiji nego Srbiji.
Naime, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija potpisale su sporazume čiji je cilj olakšati trgovinu u regiji, stvoriti jedinstveno tržište rada i međusobnu pomoć u vanrednim situacijama, a regionalna inicijativa, ranije nazvana “mini Schengen”, službeno je preimenovana u Otvoreni Balkan (Open Balkan).
Ranije je Vučić autorskom tekstu za beogradski list Politika napisao kako je to prvi put da se na Balkanu pokrene nešto što je dobro za cijelu regiju, ocijenivši da su sporazumi potpisani u Skoplju “historijski” te da će “historijski biti i njihovi rezultati”.
Inicijativa bi trebala na snagu stupiti 1. siječnja 2023. i trebala bi funkcionirati kao kakva balkanska verzija EU i Schengena za nesmetani protok roba, ljudi i investicija između zemalja članica.
No, od šest država, zasad su inicijativi pristupile tek tri - Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a ostale tri - BiH, Kosovo i Crna Gora - odbacuju bilo kakvu mogućnost da joj se pridruže, napominjući da neće podleći nikakvim pritiscima.
