Španjolski Ustavni sud poništio deklaraciju o samoodređenju Katalonije

Španjolski Ustavni sud u utorak je poništio deklaraciju o samoodređenju Katalonije te poručio predsjedniku katalonskog parlamenta Rogeru Torrentu i njegovim suradnicima da bi mogli kazneno odgovarati jer su ranije tijekom dana dopustili njezino izglasavanje.

Ustavni sud je jednoglasno poništio izglasanu deklaraciju te pozvao članove katalonskog regionalnog parlamenta da tu odluku ne pokušavaju ignorirati.

“Savjetuje im se da sukladno svojoj obvezi zabrane ili zaustave bilo koju inicijativu koja bi mogla predstaviti ignoriraranje ovog poništenja jer bi potencijalno mogli i kazneno odgovarati”, navedeno je u priopćenju Ustavnog suda.

Protivno Ustavu

Španjolska vlada je uoči glasovanja u katalonskom parlamentu uložila žalbu Ustavnom sudu tvrdeći da bi usvajanje deklaracije o samoodređenju bilo suprotno španjolskom ustavu. Ustavni sud je prihvatio tu žalbu.

U katalonskom regionalnom parlamentu u Barceleni izglasana je u utorak ujutro rezolucija kojom je katalonskoj vladi dano odobrenje za nastavak procesa odcjepljenja Katalonije od Španjolske.

Na prijedlog antikapitalističke stranke Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), koja traži trenutačnu uspostavu republike Katalonije, predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent, i sam zagovornik nezavisnosti, odobrio je glasovanje.

U tekstu se spominje “konkretno izvršenje prava na samoodređenje”.

Za rezoluciju su glasovale članice koalicijske vlade Katalonska republikanska ljevica (ERC) i Zajedno za Kataloniju (JxCat), te CUP, s kojim imaju 72 od 135 mjesta u regionalnom parlamentu. Protiv su bile stranke koje podržavaju cjelovitost Španjolske. One su odbile glasovati.

Rezolucija nije obvezujući dokument, no ona je simbolično uporište katalonskoj vladi koja tvrdi da ima mandat naroda, odnosno birača za nastavak puta prema nezavisnosti. Predsjednik katalonske vlade Quim Torra rekao je u listopadu kako namjerava organizirati novi referendum o nezavisnosti do kraja svog mandata koji istječe u prosincu 2021. godine, no nije precizirao kada i kako.

Bivši lideri u zatvoru

Bivši potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, osuđen na 13 godina zatvora zbog organiziranja referenduma 2017. koji je bio zabranio Ustavni sud, rekao je u listopadu iz zatvora kako bi novi referendum trebalo održati kada zagovornici nezavisnosti skupe dovoljnu potporu u društvu za taj potez.

Na parlamentarnim izborima u Španjolskoj održanima u nedjelju stranke koje zagovaraju nezavisnost Katalonije osvojile su u toj autonomnoj pokrajini na sjeveroistoku 47 posto glasova. One su dobile 23 zastupnika, a stranke za cjelovitost Španjolske 25 zastupnika koji će biti u španjolskom parlamentu s 350 mjesta.

Prijedlog glasovanja o rezoluciji o samoodređenju Katalonije bio je poslan i odobren 29. listopada u parlamentu u Barceloni, nakon čega je španjolski Ustavni sud dva puta upozorio da bi glasovanje o njemu i eventualno usvajanje moglo biti suprotno zakonu.

Glasovanje u utorak bilo je predviđeno za 13 sati, no predsjednik parlamenta Torrent ga je premjestio za 9 sati kako u međuvremenu Ustavni sud ne bi zabranio glasovanje. Time je nastojao izbjeći mogući neposluh i posljedične sankcije.

Španjolsko državno odvjetništvo zatražilo je popodne istragu kojom bi se utvrdilo je li se Torrent ipak oglušio o raniju odredbu Ustavnog suda temeljem čega bi mogao biti pokrenut kazneni postupak protiv njega.

Vrhovni sud, čiji je sudac 14. listopada izrekao osuđujuće presude za dvanaestero katalonskih dužnosnika, tada je priopćio kako u ustavu ne postoji “pravo na samoodređenje” na koje se pozivaju zagovornici nezavisnosti te da je ustav Španjolske sličan ustavima država poput Njemačke. Devetero katalonskih dužnosnika osuđeno je na kazne od 9 do 13 godina zatvora.

To je dovelo do prosvjeda zagovornika nezavisnosti Katalonije koji su u ponedjeljak i utorak blokirali granični prijelaz između Španjolske i Francuske ukazujući na "nepravedne presude". Neki od njih traže primjenu nezavisnosti proglašene u listopadu 2017. a koja nije zaživjela u stvarnosti.

Katalonija sa 7,5 milijuna stanovnika od 1978. godine ima svoju vladu, parlament, policiju i bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Španjolska središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom.