Softić: Nema temelja za tužbu BiH protiv Hrvatske

Dr. Sakib Softić, zastupnik BiH u procesu pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Haagu, u izjavi za Slobodnu Dalmaciju kaže kako Bosna i Hercegovina ne može pokrenuti postupak protiv Republike Hrvatske nakon presude u slučaju “Prlić i ostali”, u kojoj je konstatirano da je bivši vrh Hrvatske na čelu s preminulim predsjednikom Franjom Tuđmanom sudjelovao u “udruženom zločinačkom pothvatu” i međunarodnom oružanom sukobu.

''Udruženi zločinački pothvat je ipak oblik individualne kaznene odgovornosti. Kad se jedna grupa osoba dogovori i napravi plan da počini određena kaznena djela, svaka od njih odgovora za kazneno djelo koje proistekne iz tog zločinačkog plana, kao da ga je sama počinila.

Znači, radi se o obliku individualne odgovornosti, a ne kolektivne kaznene odgovornosti. Tiče se osoba koje su optužene da čine taj udruženi zločinački pothvat i nikoga izvan toga'', naglasio je Softić.

Iako su Tuđman i ostali u vrijeme međunarodnog oružanog sukoba bili nositelji političke i vojne vlasti, prema Softiću, Hrvatska danas ne može biti odgovorna.

''Ne može Hrvatska odgovarati nakon ovakve presude. Radi se o individualnoj kaznenoj odgovornosti osoba koje su navedene da su činile udruženi zločinački pothvat. To nije oblik kolektivne kaznene odgovornosti.

Ne postoji nikakva mogućnost da BiH na temelju ove presude pokrene neki međunarodni postupak protiv Hrvatske'', istaknuo je Softić, te dodao: ''To je stvar koja ima povijesnu, političku, moralnu i svaku drugu težinu, ali ne može biti razlog za pokretanje nekog postupka pred nekim međunarodnim sudom'', ističe Softić.

Pravni zastupnik BiH u tužbi BiH protiv Srbije za genocid također apostrofira da se na Međunarodnom sudu pravde tužba protiv neke zemlje može podignuti samo za zločin genocida, ali ne i za agresiju. Povjesničar Josip Jurčević sudjelovao je u sudskom postupku u Haagu protiv šestorice vojnih i političkih čelnika Hrvata tijekom rata u BiH kao svjedok-ekspert za odnose Hrvatske i BiH, ali i, ističe, pratio cijeli tijek suđenja.

Na osnovi tih iskustava Jurčević kaže da nije iznenađen presudom.

''Na žalost, ovakva presuda bila je očekivana, a druga je stvar što u Hrvatskoj suđenje šestorici Hrvata iz BiH mediji i najveći dio javnosti nisu uopće pratili pa su sada šokirani.

Ovakav ishod mogao se iščitati iz tijeka suđenja i ponašanja trojice članova Vijeća, gdje je predsjedavajući od početka bio u podređenom položaju u odnosu na dvojicu članova koji su pokazali naklonost osuđujućoj presudi. Takva je na kraju bila i situacija kod glasovanja'', navodi Jurčević, koji je suglasan s procjenama da bi ostanak prvostupanjske presude mogao imati vrlo teške materijalne, političke i ekonomske posljedice po Hrvatsku.

Analizirajući izneseno obrazloženje presude, Jurčević ocjenjuje kako je ono pristrano, neutemeljeno i politički motivirano.

''Ovime se Haaški sud potvrdio kao politički sud i jedino što možemo očekivati je da će se tijekom žalbenog postupka odnosi i prilike u međunarodnim odnosima promijeniti u korist oslobađajuće presude. Hrvatski državni vrh mora prionuti velikom poslu kako bi utjecao na promjenu tih prilika'', poručuje Jurčević.