Sjedinjene Države glasovale protiv rezolucije UN-a koja osuđuje embargo prema Kubi
Sjedinjene Države glasovale su protiv rezolucije UN-a koja osuđuje američki trgovinski embargo protiv Kube, u posljednjem potezu koji naglašava novu politiku prema Kubi koju je pokrenula Trumpova administracija u cilju poništenja Obaminog naslijeđa.
Rezolucija je većinom glasova usvojena u Generalnoj skupštini UN-a sa 191 naprema dva glasa, dok su samo Sjedinjene Države i Izrael izrazili protivljenje.
Rezultat glasovanja je isti kao u 2015. iako se razlikuje od prošlogodišnje suzdržanosti Obamine administracije, koja je nastojala naglasiti otopljavanje veza između bivših hladnoratovskih neprijatelja.
Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley okrivila je Havanu za embargo, rekavši uoči glasovanja da će Sjedinjene Države nastaviti da se protive rezoluciji "sve dok kubanski narod bude lišavan svojih ljudskih prava i temeljnih sloboda".
Dan ranije je Trumpova administracija obavijestila UN o svojoj namjeri da glasuje protiv rezolucije koja poziva na ukidanje trgovinskog embarga uvedenog u 1951. godine od Sjedinjenih Država.
Optužujući Kubu za kršenja ljudskih prava, glasnogovornica američkog state Departmenta Heather Nauert izjavila je da američko protivljenje naglašava politiku prema Kubi koju je pokrenula Trumpova administracija, koja uključuje zalaganje za ljudska prava i demokraciju na Kubi.
Novi pristup koji je objavio Trump sredinom lipnja podrazumijeva uvođenje ograničenja Amerikancima koji putuju na Kubu i američkim firmama koje posluju s kubanskom vojskom, prenosi Xinhua.
Podsjetimo, nakon dolaska Trumpa na vlast Kuba se više orijentirala Europi. Tako je u prosincu prošle godine, Europska unija potpisala s Kubom povijesni sporazum o političkom dijalogu i kooperaciji - a Kuba je bila jedina zemlja Latinske Amerike koja još uvijek nije potpisala taj sporazum s Europskom unijom.
Kubanski ministar vanjskih poslova, Bruno Rodriguez Parrilla, komentirao jetada : "Ekonomski odnosi s Europom biti će i dalje prioritet za Kubu u procesu izgradnje naše socijalističke ekonomije".
Američki embargo na Kubu koji je započeo predsjednik John F. Kennedy prije prije pedeset i pet godina, a sastoji se od ekonomskih, financijskih i trgovačkih mjera, bitno je unazadio život na otoku: Kuba ne može uvoziti ni izvoziti svoju robu u SAD, ograničena je trgovina s trećim zemljama, a građanima SAD-a je bitno otežan posjet Kubi.
Ali i SAD je osjetio posljedice embarga jer ne može trgovati s tako bliskim susjedom koji nudi i ima velike potencijale za strana ulaganja, naročito u poljoprivredi i turizmu.
Unatoč čvrstoj politici SAD-a, treće zemlje su našle modus trgovine i ekonomske prisutnosti na Kubi kroz bilateralne ugovore (kao što su Meksiko, Kanada, Španjolska, Norveška, Švedska itd.).
Kubanska vlada smatra da je, u vrlo suzdržanim procjenama, embargo učinio kubanskom narodu štetu od 104 milijarde dolara (do kraja 2010).
