SAD i Iran blizu kraja rata?
Američki i iranski pregovarači ostvarili su napredak u razgovorima i približili se okvirnom sporazumu o okončanju rata, rekla su dvojica američkih dužnosnika, javlja američki portal Axios.
Dvije suparničke strane, uz posredovanje Pakistana, Egipta i Turske, pokušavaju premostiti preostale razlike i postići dogovor prije isteka primirja 21. travnja. Pakistanska delegacija predvođena zapovjednikom vojske, feldmaršalom Asimom Munirom, stigla je danas u Teheran na razgovore s iranskim dužnosnicima.
Američki dužnosnici i izvori upoznati s posredovanjem upozoravaju da dogovor nije zajamčen zbog velikih razlika između dviju strana.
"Pričekajmo i vidimo možemo li postići dogovor. Nadamo se i zato pokušavamo potaknuti obje strane", rekao je jedan pakistanski dužnosnik.
Pregovori u pozadini i novi sastanci
Pregovarački tim američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji čine potpredsjednik JD Vance, posebni izaslanik Bijele kuće i Trumpov prijatelj Steve Witkoff i viši savjetnik i Trumpov zet Jared Kushner, nastavio je danas telefonske razgovore i razmjenu prijedloga s Irancima i posrednicima.
"Bili su na telefonu i vodili razgovore preko posrednika sa svim zemljama i približavaju se dogovoru", rekao je jedan američki dužnosnik. Drugi je potvrdio da je danas postignut napredak.
"Želimo postići dogovor. I dijelovi njihove vlade žele postići dogovor. Sada je trik u tome da cijela njihova vlada pristane na to", rekao je treći američki dužnosnik.
Novi krug pregovora i pitanje primirja
Novi krug izravnih pregovora uživo moglo bi se održati u narednim danima, prije isteka primirja, ali datum još nije određen, rekli su američki dužnosnici i izvori upoznati s procesom.
Vance, koji je prošlog tjedna vodio početne razgovore u Pakistanu, a koji su tijekom vikenda propali, rekao je na događaju organizacije Turning Point USA u Georgiji:
"Mislim da ljudi s kojima pregovaramo žele postići dogovor. Osjećam se vrlo dobro u vezi s time gdje se nalazimo."
Ako se postigne okvirni sporazum, primirje će se morati produljiti kako bi se dogovorili detalji sveobuhvatnog sporazuma, rekli su američki dužnosnik i izvor upoznat s pregovorima.
"To se ne može riješiti u dva dana"
"Detalji su složeni – to se ne može riješiti u dva dana", rekao je jedan dužnosnik.
"SAD još nije formalno pristao na produljenje primirja. Kontakti između SAD-a i Irana se nastavljaju kako bi se postigao dogovor", dodao je drugi.
Američki dužnosnici navode da Trumpova pomorska blokada, koja je prekinula iranski izvoz nafte, kao i sve dublja gospodarska kriza, povećavaju pritisak na Teheran da pristane na dogovor.
"Iran je bankrotirao, to svi znaju"
"Iran nema novca. Bankrotirali su. Mi to znamo. I oni znaju da mi to znamo", rekao je jedan američki dužnosnik.
Iran dnevno izvozi oko 1,5 milijuna barela nafte i time zarađuje približno 140 milijuna eura.
"Blokada to praktički preko noći svodi na nulu", rekao je Miad Maleki, bivši stručnjak za sankcije Iranu u američkom Ministarstvu financija, danas analitičar u think tanku Foundation for Defense of Democracies.
Otok Kharg, preko kojeg prolazi oko 90 posto iranskog izvoza nafte, nalazi se oko 640 kilometara od Hormuškog tjesnaca i bio bi praktički paraliziran blokadom.
"Ne moramo sada napasti Kharg. Možemo ga jednostavno ugušiti", rekao je jedan dužnosnik američke administracije.
Rizik dugoročnog kolapsa iranske ekonomije
Ako Iran ne bude mogao izvoziti naftu i popuni skladišta na kopnu, bit će prisiljen obustaviti proizvodnju, što bi moglo dovesti do trajnih gospodarskih posljedica, upozoravaju američki dužnosnici.
"Što to znači ako Iran, zemlja poznata po nafti, ne može proizvoditi naftu? Bit će to gore nego Venezuela pod Madurom", rekao je jedan od njih.
Iransko gospodarstvo već je bilo pod velikim pritiskom prije rata zbog Trumpove politike maksimalnog pritiska, koja je dovela do visoke nezaposlenosti, nestašica goriva i rasta cijena hrane. Rat je dodatno produbio krizu.
Američki i izraelski zračni napadi zatvorili su dvije najveće čeličane u Iranu i zaustavili njegovu petrokemijsku industriju. Sepah Bank, državna financijska institucija koja isplaćuje plaće vojsci i Revolucionarnoj gardi, izložena je čestim kibernetičkim napadima izraelskih hakera, a njezin centar za digitalnu sigurnost pogođen je raketnim napadom prošlog mjeseca.
Istodobno, iransko gašenje interneta, koje traje već 47 dana, dodatno košta gospodarstvo oko 50 milijuna eura dnevno, prenosi Index.
