Reuters: Putin postavio nove uvjete za mir

Vladimir Putin zahtijeva da se Ukrajina odrekne cijele istočne regije Donbas, odustane od ambicija za pridruživanje NATO-u, ostane neutralna i spriječi ulazak zapadnih trupa u zemlju, otkrila su za Reuters tri izvora upoznata s razmišljanjem vrha Kremlja, piše Reuters.

Ruski predsjednik sastao se u petak s Donaldom Trumpom na Aljasci, na prvom rusko-američkom summitu u više od četiri godine. Prema izvorima koji su željeli ostati anonimni, gotovo cijeli trosatni sastanak iza zatvorenih vrata bio je posvećen raspravi o mogućem kompromisu za Ukrajinu.

Nakon sastanka, Putin je uz Trumpa izjavio kako se nada da će susret otvoriti put miru, no nijedan čelnik nije iznio detalje razgovora. U dosad najdetaljnijem izvješću iz Rusije o Putinovoj ponudi, Reuters je uspio skicirati obrise onoga što Kremlj želi vidjeti u potencijalnom mirovnom sporazumu kojim bi se okončao rat koji je odnio stotine tisuća života.

Detalji Putinove ponude

Ruski izvori navode da je Putin pristao na kompromis u odnosu na svoje teritorijalne zahtjeve iz lipnja 2024., kada je od Kijeva tražio da ustupi sve četiri regije koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Luhansk na istoku, koje čine Donbas, te Herson i Zaporižju na jugu. Kijev je te uvjete tada odbacio kao poziv na predaju.

U novom prijedlogu, ruski predsjednik i dalje inzistira da se Ukrajina potpuno povuče iz dijelova Donbasa koje još uvijek kontrolira. Zauzvrat, Moskva bi zamrznula trenutne bojišnice u Zaporižji i Hersonu, dodali su izvori. Prema američkim procjenama, Rusija kontrolira oko 88% Donbasa te 73% Zaporižje i Hersona.

Kao dio mogućeg dogovora, Moskva je također spremna predati male dijelove ukrajinskih regija Harkiv, Sumi i Dnjepropetrovsk koje drži pod kontrolom.

Putin se i dalje drži zahtjeva da se Ukrajina odrekne ambicija za članstvom u NATO-u, uz pravno obvezujuće jamstvo da se vojni savez neće širiti na istok. Također traži ograničenja za ukrajinsku vojsku i dogovor da se nikakve zapadne trupe neće rasporediti u Ukrajini, čak ni kao mirovne snage.

Reakcija Kijeva i Zapada

Unatoč novim prijedlozima, dvije strane ostaju udaljene, više od tri godine nakon početka potpune invazije. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah komentiralo navode.

Predsjednik Volodimir Zelenski više je puta odbacio ideju odricanja od međunarodno priznatog teritorija, ističući da Donbas služi kao utvrda koja sprječava daljnje prodiranje ruskih snaga. "Ako govorimo o jednostavnom povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti", rekao je novinarima. "To je pitanje opstanka naše zemlje, uključujući najjače obrambene linije."

Članstvo u NATO-u strateški je cilj upisan u ukrajinski ustav i Kijev ga smatra ključnim sigurnosnim jamstvom. Zelenski je poručio da nije na Rusiji da odlučuje o tome. Bijela kuća i NATO nisu odmah odgovorili na upite za komentar.

Sumnje analitičara i uloga Trumpa

Politički analitičar Samuel Charap iz američkog think-tanka RAND ocijenio je da je svaki zahtjev za povlačenjem iz Donbasa i dalje neprihvatljiv za Kijev, kako politički tako i strateški.

"Otvorenost za 'mir' pod uvjetima koji su kategorički neprihvatljivi drugoj strani mogla bi biti više predstava za Trumpa nego znak istinske spremnosti na kompromis", dodao je. "Jedini način da se ta pretpostavka provjeri jest započeti ozbiljan proces na radnoj razini kako bi se razradili ti detalji."

Trump je izjavio da želi okončati "krvoproliće" i ostati zapamćen kao "predsjednik mirotvorac". U ponedjeljak je rekao da je počeo dogovarati sastanak ruskog i ukrajinskog čelnika, nakon čega bi uslijedio trilateralni summit. "Vjerujem da Vladimir Putin želi da se to završi", rekao je Trump uz Zelenskog u Ovalnom uredu. "Uvjeren sam da ćemo to riješiti."

Diplomatski napori i mogući sporazumi

Dva ruska izvora tvrde da je Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff bio ključan u pripremi summita. Witkoff se sastao s Putinom u Kremlju 6. kolovoza, gdje mu je ruski predsjednik prenio spremnost na kompromis i iznio okvire mogućeg mirovnog sporazuma.

Ako bi se Rusija i Ukrajina dogovorile, postoji nekoliko opcija za formalizaciju sporazuma, uključujući trilateralni sporazum Rusija-Ukrajina-SAD koji bi priznalo Vijeće sigurnosti UN-a. Druga je mogućnost povratak na propale Istanbulske sporazume iz 2022., prema kojima bi Ukrajina dobila sigurnosna jamstva pet stalnih članica Vijeća sigurnosti u zamjenu za trajnu neutralnost.

Međutim, čelnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke izrazili su skepsu prema Putinovoj iskrenoj želji za okončanjem rata. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je Putin spreman sastati se sa Zelenskim, ali je doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika, čiji je mandat formalno istekao u svibnju 2024. godine. "Postoje dva izbora: rat ili mir, a ako nema mira, onda ima više rata", zaključio je jedan od izvora.