Europski čelnici sve su uvjereniji da Vladimir Putin nije iskren kada govori o mirovnom sporazumu, pa njihova strategija ide u smjeru "udovoljavanja" i hvaljenja Donalda Trumpa, sve dok američki predsjednik sam ne zaključi da je potrebno zauzeti tvrđi stav prema Kremlju.
Europljani to smatraju "win-win" pristupom. Ako Trump uspije dogovoriti prekid rata u Ukrajini uz ozbiljna sigurnosna jamstva, spremni su priznati da su pogriješili. No primarni plan ostaje – razotkriti Putinovu igru i dodatno pojačati sankcije Rusiji.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je uoči rata najviše ulagao u pokušaje diplomatskog sprječavanja sukoba, danas je i najglasniji u tvrdnji da Putin nije ozbiljan u traženju mira. "Vjerujem li da predsjednik Putin želi mir? Ne. Vjerujem li da predsjednik Trump želi mir? Da. Putin želi kapitulaciju Ukrajine, to je ono što nudi", rekao je Macron prije odlaska u Washington na razgovore.
Prema dostupnim informacijama, Moskva i dalje traži dodatni teritorij te odbacuje prisutnost NATO snaga u Ukrajini nakon rata – što je za Kijev ključni uvjet sigurnosti.
U utorak su europski lideri održali hitne konzultacije, usklađujući se s Macronom i razmjenjujući dojmove nakon razgovora u Bijeloj kući. Prema izjavama pet diplomata, prevladava skepsa da će Kremlj pregovarati u dobroj vjeri, ali i optimizam da će Washington, pokaže li se Putin glavnom preprekom, odgovoriti novim sankcijama.
Diplomati naglašavaju kako je upravo američki pritisak kroz ekonomske mjere prisilio Moskvu na pregovore, pa se kao idući korak razmatra pooštravanje sankcija vezanih uz trgovinu Rusije i Kine.
Trump je nakon sastanka s Putinom na Aljasci izjavio da je postignut "napredak na mnogo točaka", no europski lideri fokusirani su na to da Moskva pokaže iskrenost. Europska unija već priprema konkretne sigurnosne garancije za Ukrajinu, dok se paralelno radi na novom paketu ekonomskih mjera protiv Rusije.
Na razgovore u Washington stigli su Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, britanski premijer Keir Starmer i talijanska premijerka Giorgia Meloni, kako bi zajedno s Trumpom pružili potporu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
Unatoč pohvalama Trumpu za ulogu posrednika, iza zatvorenih vrata jasno se govori da su nove sankcije i sigurnosna jamstva jedina poluga koja može prisiliti Putina na popuštanje.
Kremlj je zasad neodređen. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se ne odbijaju pregovori, ali da bi se summit morao pripremati “korak po korak”. Putin je čak predložio da se sastanak održi u Rusiji – prijedlog koji je odmah odbačen.
Njemački dužnosnici ističu kako takva odugovlačenja pokazuju nedostatak ruske ozbiljnosti, dok EU paralelno organizira sastanke veleposlanika, "koalicije voljnih" i vojnih zapovjednika kako bi definirali jamstva za Ukrajinu.
Trump je u intervjuu za Fox News priznao da ni sam nije siguran u Putinove namjere: "Vidjet ćemo u idućih nekoliko tjedana... moguće je da Putin uopće ne želi dogovor."
Europska očekivanja sada su vezana uz američku spremnost da u slučaju neuspjeha pregovora pojača ekonomski i sigurnosni pritisak na Moskvu.
