Rekordnih 79,5 milijuna raseljenih u svijetu iako Covid-19 usporava egzodus

Rekordnih 78,5 milijuna ljudi u svijetu napustilo je svoje domove do kraja prošle godine bježeći pred ratovima i progonima, što je rekordna brojka u burnom desetljeću raseljavanja, objavili su u četvrtak Ujedinjeni narodi.

Broj raseljenih dosegao je prošle godine oko jedan posto svjetske populacije, istaknula je UN-ova Agencija za izbjeglice (UNHCR) u Ženevi.

Ta je brojka 2019. porasla za 9 milijuna u odnosu na godinu ranije i blizu je toga da postane skoro dvostruko veća u odnosu na 41 milijun raseljenih, zabilježen 2010., unatoč tome što su restrikcije u pandemiji koronavirusa usporile to kretanje, navodi UN-ova agencija.

Sirijci, Venezuelci, Afganistanci, Sudanci na jugu zemlje, Rohindže koje bježe iz Mjanmara na vrhu su liste milijuna izbjeglica, tražitelja azila i raseljenih osoba, stoji u godišnjem izvješću.

Tom porastu doprinijele su i krize u Kongu, Jemenu i Siriji, kao i afričkoj regiji Sahel, pogođenoj sukobima i klimatskim promjenama.

"Brojka od skoro 80 milijuna - najveća otkako se ova statistika sustavno vodi pri UNHCR-u - razlog je za veliku zabrinutost", kazao je visoki povjerenik za izbjeglice Filippo Grandi. "To je otprilike 1 posto svjetske populacije", istaknuo je.

Ovo je bio prvi godišnji izvještaj UNHCR-a koji je uključio i 3.6 milijuna građana Venezuele koji su zbog krize od 2015. godine napustili svoju zemlju.

I dok broj raseljenih osoba raste, izbjeglicama je sve teže i teže vratiti se u svoje zemlje, izvijestila je UN-ova agencija.

Dok se u prosjeku 1.5 milijuna izbjeglica vraćalo kući svake godine tijekom 90-ih, ovaj broj pao je ispod 400 tisuća tijekom posljednjeg desetljeća.

"Ovo je znak postojanosti sukoba, pojave novih sukoba, nemoći međunarodne zajednice, uključujući i institucija poput Vijeća sigurnosti, da se pozabavi ovim sukobima", rekao je na konferenciji za medije čelnik UNHCR-a.

Oko 73 posto izbjeglica traži azil u susjednoj zemlji, što se razlikuje od raširene predodžbe da većina odlazi na zapad, naveo je Grandi.

"To nastavlja biti globalni problem, koji pogađa sve zemlje, no problem koji je najizravniji izazov za siromašnije zemlje, ne za bogate, unatoč retorici", kazao je visoki povjerenik za izbjeglice.

Restikcije uvedene zbog pandemije Covida-19 općenito su usporile raseljavanje, no Grandi ističe kako ga brine ekonomska kriza koju je izazvao koronavirus.

"Nema sumnje da će to povećati selidbu stanovništva, kako u regijama, tako i šire - primjerice prema Europi", rekao je.

Oko 107.000 izbjeglica useljeno je prošle godine u treće zemlje, naveo je UNHCR.

"Ove brojke na žalost padaju. Doseljavanje u SAD je dramatično opalo. Zemlja s najvećim doseljavanjem danas je Kanada", kazao je visoki povjerenik za izbjeglice.

Kanada je primila 31.100 izbjeglica, SAD 27.500, a Australija 18.200, pokazuju brojke UNHCR-a.