Putin: Cijela Ukrajina je naša, ali ne tražimo kapitulaciju

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija ne traži kapitulaciju Ukrajine, već priznanje realnosti ''utvrđene na terenu''. U govoru na plenarnoj sjednici Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, Putin je ponovio svoju tezu da smatra Ruse i Ukrajince jednim narodom te iznio teritorijalnu pretenziju prema Ukrajini.

"Vjerujem da su ruski i ukrajinski narod jedno. U tom smislu, cijela Ukrajina je naša. Gdje god kroči ruski vojnik, naše je", rekao je Putin.

Ruski predsjednik također je istaknuo da Rusija nikada nije sumnjala u ukrajinsko pravo na suverenitet, ali je istaknuo da je Ukrajina 1991. godine, prilikom proglašenja neovisnosti, bila "neutralna država".

"Ne isključujem zauzimanje Sumija"

Putin je rekao da je Rusija "primorana" uspostaviti sigurnosnu zonu uz granicu s Ukrajinom i da "ne odbacuje" mogućnost osvajanja ukrajinske regije Sumi. Također, optužio je ukrajinske snage za zločine protiv civilnog stanovništva prilikom osvajanja ruske regije Kursk.

Obrazložio je ruske vojne akcije stalnim napadima ukrajinske vojske na pogranična područja Rusije: "Zašto to radimo? Zato što predstavljaju prijetnju za nas. Konstantno granatiraju pogranična područja. To je rezultat njihovih, po mom mišljenju, apsolutno nepismenih i potpuno neopravdanih poteza."

"Upotreba nuklearnog oružja protiv Rusije bila bi posljednja greška"

Putin je također upozorio na mogućnost upotrebe nuklearnog oružja protiv Rusije, ističući da bi to bila "posljednja greška Kijeva", iako nije precizirao na temelju čega vjeruje da postoji prijetnja od nuklearnog napada.

Podsjetimo, Putin je krajem veljače 2022. godine pokrenuo totalnu invaziju na Ukrajinu, što je označilo početak najvećeg rata u Europi od Drugog svjetskog rata.

Totalna invazija

Invazija je uslijedila nakon godina destabilizacije i hibridnog rata u istočnoj Ukrajini, te nezakonite aneksije Krima 2014. godine. Potpuni razmjeri agresije – s kopnenim snagama, raketnim napadima i zračnim udarima na više frontova – označili su dramatičnu eskalaciju sukoba.

Od tada su deseci ukrajinskih gradova i sela uništeni, uključujući Mariupolj, Bahmut, Severodoneck, Avdijivku, kao i naselja u regijama Harkiv, Herson i Zaporižja. Tisuće civila su ubijene, a milijuni su bili prisiljeni napustiti svoje domove.

Ruske snage kontinuirano napadaju civilnu infrastrukturu, uključujući bolnice, stambene zgrade, škole, elektroenergetski sustav i skloništa, unatoč međunarodnim humanitarnim zakonima. Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije dokumentirale su brojne ratne zločine, uključujući napade na civile, mučenja, silovanja i prisilna premještanja djece sa okupiranih teritorija.