Putin o Ukrajini i lažima: Što ih čeka i kada ne bi bilo rata
Za Ukrajinu je potrebno rješenje koje neće samo okončati sukob, već i dugoročno spriječiti ponavljanje takve situacije, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
"Mora se pronaći rješenje koje će stvoriti uvjte u kojima se dugoročno neće ponoviti takva situacija", rekao je Putin na sastanku s liderima međunarodnih novinskih agencija, na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.
Rekao je kako bi se situacija u Ukrajini mogla pogoršati ukoliko Kijev ne bude želio sporazum.
Uvjeti za sporazum
"Hajde da sjednemo i pokušamo da postignemo sporazum. Predložili smo uvjete sporazuma u Istanbulu 2022. godine, a sada su oni mnogo blaži, jer se situacija promijenila", rekao je Putin u obraćanju šefovima novinskih agencija.
Naveo je kako je Rusija spremna da nastavi donositi odluke zasnovane na principima iz Istanbula.
"Ako oni ne pokušaju da postignu sporazum, situacija bi se mogla promijeniti i biti gora za njih", upozorio je Putin.
Govoreći o sukobu u Ukrajini, Putin je naglasio da Rusija ''ne gađa naseljena područja, već isključivo vojne mete''.
Putin je naveo da ruske snage napreduju duž cijele linije kontakta te da gubici Ukrajine na ratištu nadilaze razinu mobilizacije u toj zemlji.
Izjavio je i da nitko na Zapadu ne vjeruje da će Rusija napasti NATO i da je zapadnim elitama zgodno da koriste tezu o navodnoj prijetnji iz Rusije za izgradnju svoje unutarnje politike.
Prijetnja istoka
Putin je rekao da modernizaciju oružanih snaga NATO-a ne smatra prijetnjom za rusku vojsku, te istaknuo da Ruska Federacija stalno unapređuje svoje oružane snage i obrambene sposobnosti.
Dodao je kako je kriza u odnosima Rusije i Zapada počela 2014. godine kada je izvršen državni udar u Ukrajini.
"U zapadnoj Europi, nitko nije ni `kihnuo` kao odgovor na državni udar u Ukrajini. Kao da se ništa nije desilo. Problem nije u tome što je Rusija prisajedinila Krim, već u tome što su zapadne zemlje doprinijele državnom udaru u Ukrajini", ocijenio je Putin. Naveo je i kako povećanje vojnih izdataka zemalja NATO-a na pet posto BDP-a nema smisla.
''Zapadne vlasti su uvijek koristile izgovor izmišljene `prijetnje sa Istoka` da bi iscijedile novac poreskih obveznika i objasnile vlastite greške", rekao je Putin.
Oni koji govore da Rusija namjerava da napadne NATO, kaže Putin, sami ne vjeruju u to, prenosi Srna.
"Jednom je jedan poznati Hitlerov propagandista rekao, što je laž nevjerojatnija, brže će se u nju povjerovati. Ova legenda da će Rusija napasti Europu, zemlje NATO-a, to je ista nevjerojatna laž u koju pokušavaju da navedu stanovništvo zapadnoeuropskih zemalja da povjeruje", istakao je Putin.
Savjet Njemačkoj
Naveo je kako zemlje NATO-a troše 1,4 bilijuna dolara na obranu, više nego sve zemlje svijeta zajedno, te uputio savjet Njemačkoj da taj novac uloži u spašavanje automobilske industrije i poveće plaće.
Putin je ukazao da europski lideri sami prekinuli kontakte sa ruskom stranom, nakon što su pokazali namjeru da nanesu strateški poraz Rusiji.
Izrazio je sumnju da Njemačka može biti bolji posrednik u vezi s Ukrajinom od SAD, jer "posrednik mora biti neutralan".
"Rusija u nekim slučajevima smatra Njemačku suučesnikom u borbama u Ukrajini", rekao je Putin.
Putin se složio sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom da rat u Ukrajini ne bi ni počeo da je Tramp bio predsjednik SAD u prethodnom mandatu.
Dodao je kako se Rusija zalaže za pravedni svjetski poredak i protiv je trgovinskih ratova i ograničenja.
