Ubojstvo američkog predsjednika Johna F. Kennedyja, 22. studenoga 1963. u Dallasu, i danas se smatra jednim od najtragičnijih i najkontroverznijih događaja u modernoj američkoj povijesti. Kennedy je pogođen tijekom vožnje predsjedničkom kolonom kroz Dealey Plazu, dok su s njim u automobilu bili supruga Jacqueline te teksaški guverner John Connally i njegova supruga Nellie. U trenutku atentata imao je 46 godina.
Za ubojstvo je vrlo brzo optužen bivši marinac Lee Harvey Oswald, koji je nakon atentata uhićen i terećen i za ubojstvo policajca J.D. Tippita. Oswald je poricao sve optužbe, tvrdeći da je žrtva podmetanja. No, samo dva dana nakon uhićenja, prije nego što je mogao izići pred sud, ubio ga je vlasnik noćnog kluba Jack Ruby, što je izazvalo snažnu sumnju javnosti u službenu verziju događaja.
Predsjednik Lyndon B. Johnson ubrzo je formirao Warrenovu komisiju, koja je zaključila da je Oswald djelovao sam i da iza atentata nije stajala nikakva zavjera. Unatoč tomu, velik dio američke javnosti desetljećima je vjerovao suprotno. Teorije koje su se širile uključivale su moguće upletenosti CIA-e, mafije, sovjetskih i kubanskih službi, pa čak i tvrdnje da je sam Johnson imao korist od atentata.
Atentat na Kennedyja snažno je obilježio američko društvo 60-ih. To je razdoblje donijelo snažan rast utjecaja medija, jačanje pokreta za građanska prava crnačkog stanovništva, uzlet feminističkih inicijativa te početke borbe za prava seksualnih manjina, koja će kulminirati nakon Stonewalla 1969. godine.
Poslije Kennedyja zabilježeno je još nekoliko pokušaja atentata na američke predsjednike, no većina je završila neuspješno. Lyndon B. Johnson bio je meta 1967., Gerald Ford preživio je dva atentata 1975., Ronald Reagan ranjen je 1981. godine, a Bill Clinton 1994. izbjegao je pokušaj atentata.
Najnoviji napad dogodio se 13. srpnja 2024. kada je tadašnji predsjednički kandidat Donald Trump ranjen u uho tijekom skupa u Pennsylvaniji, čime je otvoreno novo poglavlje rasprava o političkom nasilju u SAD-u.
