Priije 240 godina SAD izborile nezavisnost i zahtijevale dijelove Kanade

Na današnji dan prije 240 godina, 3. rujna 1783. službeno je završio američki Rat za nezavisnost. Trajao je točno 8 godina, 4 mjeseca, 2 tjedna i 1 dan, a mir je potpisan u Parizu.

Pobjeda je definitivno pripala Amerikancima, kojima je osim priznanja nezavisnosti prepušten i vrlo veliki teritorij.

Mir u Parizu potpisali su u ime SAD-a John Adams, Benjamin Franklin i John Jay.

Adams je jedna od najpoznatijih osoba iz vremena američke borbe za neovisnost, o njemu je snimljena i uspješna televizijska serija iz 2008., (glumi ga Paul Giamatti, a serija dobila čak 13 Emmyja, čime je postala najnagrađivanija miniserija ikada).

Benjamin Franklin poznat je kao znanstvenik i izumitelj (npr. gromobrana), a John Jay bio je prvi predsjednik Vrhovnog suda SAD-a.

U ime poražene Velike Britanije mir je potpisao David Hartley, kao opunomoćeni ministar Njegovog Britanskog Veličanstva (engl. His Britannic Majesty’s Minister Plenipotentiary).

Inače, britanski kralj u to doba bio je George III., a premijer vojvoda od Portlanda. Mir je potpisan u pariškoj kući zvanoj Hotel d’York, na današnjoj adresi 56 Rue Jacob, u poznatoj četvrti Saint-Germain-des-Prés.

Britanija je SAD-u tim mirom prepustila ogromna područja Sjeverne Amerike nastanjena Indijancima, sve do rijeke Mississippi i do Velikih jezera.

Naime, Indijanci su za vrijeme rata bili dijelom i saveznici Britanaca protiv Amerikanaca. Amerikanci ovim mirnodopskim aktom dobili i legitimna prava za širenje na zapad i potiskivanje domorodačkog stanovništva.

Zanimljivo je da je Benjamin Franklin tražio od Britanaca da daju SAD-u čak i dijelove Kanade, no to ipak nije prošlo.

Druga posljedica navedenog Pariškog mira bilo je povlačenje britanske vojske s teritorija SAD-a. Posljednji veći britanski garnizon bio je u New Yorku i napustio je SAD još iste godine.