Poruka sa prosvjeda u Berlinu: Ukrajina bi se mogla ponoviti i u BiH

Na mirovnom skupu u Berlinu je ukazano na opasnost od rata u Bosni i Hercegovini. Neki se pribojavaju ukrajinskog scenarija.

Na mjestu gdje je prošle nedjelje održan jedan od najvećih mirovnih prosvjeda posljednjih godina u Berlinu, prosvjed u znak podrške Ukrajini, ove nedjelje je ukazano i na još jedno žarište i, po mišljenju mnogih, područje koje skriva potencijal novog oružanog sukoba u Europi, javlja DW.

Pred Brandenburškim vratima su se u nedjelju, doduše, također vijorile plavo-žute zastave ali ovaj put bosanskohercegovačke. Pod sloganom "Prosvjedi za mir i pravednost u Bosni i Hercegovini" se pred povijesnim simbolom Berlina okupilo, prema podacima policije, preko 500 građana.

Organizator okupljanja, neovisna mreža građana Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, "Pangea Netzwerk" koja je već neko vrijeme aktivna na političkom ali i privrednom umrežavanju bosanskohercegovačke dijaspore u Njemačkoj, je ukazala ne neposredne poveznice rata koji se upravo vodi u Ukrajini i situacije u Bosni i Hercegovini.

- Ono što se dogodilo prije 30 godina u Bosni i Hercegovini, upravo se događa u Ukrajini - poručio je s pozornice Ahmed Spahić, predsjednik uprave "Pangea Netzwerk-a". Mnogima koji su možda u prolazu zastali ispred pozornice sa zastavama koje djeluju kao ukrajinske ali to nisu,  je na njemačkom objašnjeno koji je povod ovog okupljanja: da se u Bosni i Hercegovini i 27 godina nakon prekida ratnih sukoba još uvijek glasno zvecka oružjem i raspiruje ratna retorika.

I to posebice, kako se moglo čuti s pozornice, nakon što je u lipnju prošle godine vodstvo Republike Srpske odlučilo blokirati rad središnjih institucija. Strahovanja da bi Putinovim koracima mogle krenuti i neke druge snage u regiji nisu nove.

Na njih je prije nekoliko dana u intervjuu austrijskoj novinskoj agenciji APA ukazao politolog i utemeljitelj berlinskog trusta mozgova "Europska inicijativa za stabilizaciju" (ESI) Gerald Knaus. 

Ovaj politolog je rekao kako je "rat na zapadnom Balkanu  ponovo postao zamisliv" jer, poslije odluke EU-a da Kijevu isporuči oružje i uvođenja  sankcija Rusiji, predsjednik Vladimir Putin sada, kako je rekao Knaus, traži mogućnosti ''kako bi uzvratio udarac – a priliku da to učini imao bi na Balkanu'', zaključuje Knaus.