Pomaknute kazaljke 'sata sudnjeg dana'

Znanstvenici su pomaknuli kazaljke 'sata sudnjeg dana' najbliže ikad ponoći, kao razloge navodeći agresivno ponašanje nuklearnih sila poput SAD-a, Rusije i Kine, urušavanje dogovora o ograničenju nuklearnog arsenala, sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku te razvoj umjetne inteligencije.

Bilten atomskih znanstvenika (BAS) postavio je kazaljke na 85 sekundi prije ponoći, trenutka u kojem teoretski slijedi uništenje, što je četiri sekunde bliže nego prošle godine, navodi Hina.

Ta nevladina organizacija sa sjedištem u Chicagu stvorila je 'sudnji sat' 1947., u razdoblju hladnoratovskih tenzija nakon Drugog svjetskog rata, kako bi stanovnike upozorila koliko je čovječanstvo blizu samouništenju.

Globalni rizici

Kazaljke sata su sada najbliže apokalipsi u povijesti tog simboličkog mjerenja, objavilo je sveučilište u Chicagu.

Znanstvenici kao razlog svog pesimizma navode prijetnju neregulirane integracije umjetne inteligencije u vojne sustave te potencijalnu zloupotrebu te tehnologije u stvaranju bioloških prijetnji, kao i ulogu AI-ja u širenju dezinformacija diljem svijeta. Naveli su i prijetnju klimatskih promjena, prenosi Reuters.

''Sat sudnjeg dana se, naravno, bavi globalnim rizicima, a mi vidimo globalne neuspjehe vodstva'', rekla je stručnjakinja za nuklearne politike Alexandra Bell, predsjednica biltena kojeg su 1945. osnovali znanstvenici, među njima i Albert Einstein i J. Robert Oppenheimer.

Bell upozorava da će prijelaz prema neoimperijalizmu i orvelijanskom pristupu vladanju i dalje pomicati kazaljke prema ponoći. Znanstvenici su u posljednje četiri godine to učinili već tri puta.

''U pogledu nuklearnih prijetnji, 2025. ništa nije išlo u dobrom smjeru'', rekla je predsjednica BAS-a.

Sukobi u sjeni nuklearnog naoružanja

''Dugotrajni diplomatski okviri su pod pritiskom ili se urušavaju, prijetnja eksplozivnog nuklearnog ispitivanja se vratila, raste zabrinutost od nuklearne proliferacije, a tri vojne operacije održavaju se u sjeni nuklearnog naoružanja i povezane prijetnje eskalacije'', nastavila je Bell.

Ukazala je na rat u Ukrajini, američko-izraelsko bombardiranje Irana te granične sukobe između Indije i Pakistana, dviju nuklearnih sila.

Podsjetila je i na nastavak tenzija u Aziji, uključujući Korejski poluotok i kineske prijetnje Tajvanu, kao i na sve veće napetosti na zapadnoj hemisferi nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

Posljednji sporazum o ograničenju nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije, Novi Start, istječe 5. veljače. Ruski predsjednik Vladimir Putin u rujnu je predložio da dvije države taj dogovor koji ograničava broj nuklearnih glava na 1550 poštuju još barem godinu dana, no Trump još uvijek nije formalno odgovorio, prenosi Reuters.

Trump je u listopadu naredio američkoj vojsci da obnovi proces ispitivanja nuklearnog naoružanja nakon gotovo tri desetljeća pauze. Nijedna nuklearna sila, osim Sjeverne Koreje 2017., nije provodila takve testove u više od četvrt stoljeća.

Bell upozorava da bi zemlja koja bi najviše profitirala od povratka testiranju bila Kina koja želi proširiti svoj nuklearni arsenal.