Počeo veliki klimatski samit COP29. Svih brine što će napraviti Trump

Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) počela je u ponedjeljak u Azerbajdžanu, zasjenjena reizborom Donalda Trumpa, koji je obećao poništiti obveze Sjedinjenih Američkih Država o smanjenju emisija ugljičnih plinova.

''Ovdje u Bakuu, moramo dogovoriti novi globalni cilj financiranja za klimatske promjene. Ako najmanje dvije trećine svjetskih nacija ne mogu financirati brzo smanjenje emisija, onda svaka nacija plaća okrutnu cijenu'', rekao je na otvaranju predsjednik Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime Simon Stiell.

''Odbacimo ideju da je financiranje (borbe protiv) klimatskih promjena milosrđe. Ambiciozan novi cilj financiranja u potpunosti je u interesu svake nacije, uključujući najveće i najbogatije…Ne možemo napustiti Baku bez značajnog ishoda'', zaključio je.

''Ne možemo propustiti zamah''

Zemlje su došle u Baku na glavni forum Ujedinjenih naroda za klimatsku diplomaciju nakon novih upozorenja da je svijet 2024. na putu prema tome da obori temperaturne rekorde, što je dodalo hitnost svadljivoj raspravi o financiranju borbe protiv klimatskih promjena.

No, Trumpov povratak se nadvio nad rasprave te doveo do straha da bi skorašnje američko napuštanje povijesnog Pariškog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrijavanja moglo značiti manje ambicije za pregovaračkim stolom.

''Ne možemo si priuštiti da propustimo zamah za globalnim djelovanjem kada je riječ o klimatskim promjenama'', rekao je Ralph Regenvanu, posebni izaslanik Vanuatua za klimatske promjene i okoliš.

Pročitajte još

New York Times: ‘Trump se sprema povući iz Pariškog klimatskog sporazuma, njegov tim je već sve pripremio‘

''To je zajednički problem koji se neće riješiti sam od sebe bez međunarodne suradnje, a mi ćemo nastaviti to govoriti nadolazećem predsjedniku (zemlje koja je) jedan od najvećih zagađivača u svijetu''.

Biden ne sudjeluje

Američki predsjednik na odlasku Joe Biden ne sudjeluje na konferenciji kao ni mnogo drugi vođe koji su se tradicionalno pojavili na početku pregovora kako bi dali težinu događaju.

Prisutno je svega nekoliko vođa zemalja skupine G20, na koje se odnosi gotovo 80 posto svjetskih emisija ugljičnih plinova.

Međutim, Afganistan po prvi put šalje delegaciju otkako su vlast preuzeli talibani. Očekuje se da će imati status promatrača.

Diplomati ustraju u tome da nedolasci svjetskih vođa i Trumpova pobjeda neće skrenuti pozornost od trenutnog ozbiljnog posla, a naročito što se tiče dogovora o novom iznosu za klimatsko financiranje zemalja u razvoju.

Pregovarači moraju povećati cilj od 100 milijardi dolara godišnje kako bi pomogli zemljama u razvoju da se pripreme na sve lošije klimatske učinke i da se njihova gospodarstva odmaknu od fosilnih goriva.

Koliko će se ponuditi, tko će platiti i tko će imati pristup sredstvima su neka od glavnih spornih pitanja.

‘Teško je’

“Teško je. Uključuje novac. Kada se radi o novcu, svi pokazuju svoje pravo lice”, kazao je za AFP u nedjelju Adonia Ayebare, ugandski predsjedatelj bloka koji okuplja više od 100 zemalja, uglavnom u razvoju, i Kinu.
Trump, koji je klimatske promjene u više navrata nazivao “prevarom”, obećao je SAD povući iz Pariškog sporazuma.

No, Ayebare je umanjio značaj potencijalnih posljedica američkog povlačenja, istaknuvši da je Trump već isključio Washington iz Pariškog sporazuma tijekom svog prvog mandata.

“To se dogodilo ranije, pronaći ćemo način za prestrojavanje”.

Zemlje u razvoju traže bilijune dolara te inzistiraju na tome da bi se trebalo raditi o subvencijama, a ne o zajmovima.

Upozoravaju da će im bez sredstava biti teško ponuditi ambiciozne izvještaje o svojim klimatskim ciljevima, koje zemlje trebaju predati do početka iduće godine.

“Doprinesite novcem kako biste pokazali svoje vodstvo”, rekao je Evans Njewa, čelnik klimatske skupine LDC, čije zemlje članice ukupno imaju 1,1 milijardi stanovnika.

No, manja skupina razvijenih zemalja koja trenutno doprinosi želi da joj se pridruže i druge bogate države te glavni zagađivači, uključujući Kinu i zaljevske zemlje.

Jedan kineski dužnosnik je u nedjelju, tijekom sastanka iza zatvorenih vrata, upozorio da se pregovori ne bi trebali usredotočiti na “ponovno pregovaranje” o postojećim sporazumima.

Liang Pei, dužnosnik kineskog ministarstva ekologije i okoliša, pozvao je pregovarače da se radije pozabave “klimatskom krizom kolektivno (i) konstruktivno”.

‘Vrijedni toga’

Pregovori se odvijaju u vrijeme kada su se pojavila nova upozorenja da je svijet daleko od puta prema ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma.

Zemlje su se sporazumom obvezale da će držati globalno zagrijavanje ispod dva Celzijeva stupnja u usporedbi s predindustrijskim razinama, a najbolje ispod 1,5.

No, svijet je na putu prema tome da prekorači tu razinu 2024., prema službi Europske unije za klimatske promjene.

To ne bi bilo izravno kršenje Pariškog sporazuma, koji mjeri temperature u desetljećima, no upućuje na to da je potrebno više rada na suzbijanju klimatskih promjena.

UN je ranije ove godine upozorio da je svijet na putu prema katastrofalnom povećanju temperature od 3,1 Celzijeva stupnja u ovom stoljeću, na temelju trenutnih postupaka.

''Svi znaju da ti pregovori neće biti laki'', rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

''No oni su vrijedni toga: svaka izbjegnuta desetina stupnja zagrijavanja  znači manje kriza, manje patnje, manje raseljavanja''.

Na konferenciji koja će trajati od 11. do 22. studenog se očekuje više od 51.000 ljudi.

Drugu godinu zaredom, razgovori se održavaju u zemlji koja je u velikoj mjeri ovisna o fosilnim gorivima, nakon što su prošle godine domaćin bili Ujedinjeni Arapski Emirati.

Azerbajdžan je također optužen za gušenje oporbe progonom političkih protivnika, pritvaranjem aktivista i potkopavanjem nezavisnih medija.