EU preuveličava potrošnju za klimatske projekte?

U Europskoj uniji se preuveličava potrošnja za projekte zaštite klime, potencijalno za milijarde eura, objavili su u srijedu revizori Unije, navodeći primjere zemalja koje tvrde da su potrošnja na IT sustave i plaće ekološke mjere, a među njima je i Hrvatska, prenosi agencija Reuters.

EU se obvezao potrošiti najmanje 37 posto svog 700 milijardi eura teškog fonda za oporavak od covida-19, koji se sastoji od zajmova i bespovratnih sredstava, na mjere koje su odgovor na klimatske promjene.

Prema vlastitoj procjeni EU-a, zemlje su premašile taj cilj i do veljače su namijenile 275 milijardi eura, odnosno 42,5 posto do sada dodijeljenih sredstava, za ulaganja koja pomažu u ispunjavanju zelenih ciljeva, piše Hina.

Zelene mjere

Ta brojka možda precjenjuje potrošnju EU-a na ‘zelene’ mjere za najmanje 34,5 milijardi eura, rekli su revizori.

Analiza Europskog revizorskog suda pokazala je da su zemlje EU-a brojne projekte označile zelenima iako su imale samo slabu vezu.

Na primjer uključili su IT sustave za digitalizaciju vodoopskrbnog sustava. To je Hrvatska ocijenila kao 40-postotni doprinos klimi, a revizori su rekli da bi trebao biti 0 posto.

U drugom primjeru Slovačka je plaće svog osoblja koje upravlja fondom za covid-19 uvrstila u izdatke koji pogoduju zaštiti klime, rekli su revizori.

Drugi su imali nejasne klimatske koristi.

Portugalsko ulaganje u javni prijevoz, označeno kao 100 posto ekološko, nije uračunalo emisije koje bi proizvela izgradnja projekta – što otežava procjenu neto ušteda nakon završetka, rekli su revizori.

Pozitivni primjeri

Slično tome, utjecaj grčke hidroelektrane nije procijenjen i na temelju negativnog utjecaja na biološku raznolikost.

Kao odgovor, glasnogovornik Europske komisije rekao je da je fond za covid-19 usmjerio značajna sredstva u zelene projekte i da je temeljito provjerio planiranu potrošnju zemalja.

Revizori su naveli i pozitivne primjere uključujući grčki plan vrijedan 1,25 milijardi eura za uštedu energije u više od 100.000 domova.

Ostala potrošnja označena kao zelena uključuje projekte obnovljive energije, željeznice i infrastrukturu za punjenje električnih automobila.

No općenito EU-ov sustav rangiranja klimatskih doprinosa projekata, prema kojem im se daje rang od nula, 40 ili 100 posto, nije bio dovoljno precizan i dovodi do preuveličavanja, rekli su revizori.

Ta metoda “u konačnici daje malo pokazatelja koliko novca ide izravno u zeleni prijelaz”, rekla je Joelle Elvinger, revizorica koja je vodila pripremu izvješća.

Komisija je rekla da njezina metodologija pruža dovoljnu točnost, a nametanje detaljnijih pravila stvorilo bi složenu birokraciju za buduće fondove.