Otopio se najviši vrh Švedske

Ledenjak na švedskoj planini Kebnekaise toliko se otopio na ljetnim arktičkim temperaturama da više nije najviši vrh u toj zemlji.

"Strašno", rekla je Gunhild Ninis Rosqvist, profesorica geografije na sveučilištu u Stockholmu koje godinama mjeri visinu ledenjaka u sklopu istraživanja o klimatskim promjenama.

"Ovaj ledenjak je simbol svih ledenjaka svijeta. Cijeli okoliš se topi, snijeg se topi, a to utječe na kompletan ekosustav: biljke, životinje, klimu, sve", kaže Rosqvist. "Ovdje se klimatske promjene tako jasno vide", piše Hina.

Kenbnekaise je popularno turističko odredište na dalekom sjeveru Švedske. Ima dva vrha, južni koji je prekriven ledom i sjeverni, stjenoviti.

Južni vrh izgubio je četiri metra snijega tijekom srpnja.

"Površina ledenjaka nikad nije bila niža. Doslovno vidim kako voda teče postrance, to nikada nisam doživjela prije", rekla je Rosqvist.

Početkom tjedna južni se vrh uzdizao 2.907 metara, odnosno bio je samo 20 centimetara viši od sjevernog koji je postojan na 2.096,8 metara.

"Nismo ga mjerili od tada, ali budući da je temperatura bila iznad 20 stupnjeva Celzijevih, južni vrh se sigurno otopio ispod razine sjevernog", rekla je Rosqvist.

Iduće službeno mjerenje bit će početkom rujna, nakon ljeta.

"Do tada, očekujem da će južni vrh biti barem metar niži", kaže Rosqvist.

Švedska je u srpnju zabilježila rekordno visoke temperature i borila se s desecima šumskih požara, čak i u arktičkom krugu.

Južni vrh, čija se visina mjeri od 1880., u prosjeku svake godine gubi jedan metar visine u posljednjih nekoliko desetljeća.

Ledenjak će ove zime vratiti nešto od svoje visine koju će opet izgubiti idućeg ljeta.

Rosqvist predviđa da će se sjeverni i južni vrh Kebnekaisea još nekoliko godina nadmetati za titulu najvišeg u Švedskoj. A nakon toga, s obzirom na tempo klimatskih promjena, sjeverni će vrh primat preuzeti trajno.

Za meteorologa u švedskom državnom meteorloškom zavodu Martina Hedberga to uopće nije sporno.

"Ekstremne temperature danas su sto puta češće nego pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća", kazao je.

"Temperaturna razlika između Arktika i Mediterana sve je manja", naglasio je.

Oboje su suglasni da ciljevi iz pariškog klimatskog sporazuma nisu dovoljni da se zaustave otapanja ledenjaka.