Obilježena 27. obljetnica stradanja Škabrnje

Više od 15.000 ljudi u Koloni sjećanja  "Poginuli u mislima i srcima" poklonilo se u nedjelju žrtvama Škabrnje. 

U Koloni sjećanja bili su građani iz svih dijelova Hrvatske, od Međimurja, Podravine, Banovine, zapadne Slavonije, Posavine, zaleđa Rijeke, Gorskog kotara, Like, cijele Dalmacije, otoka, BiH. 

 Vijence kod spomen-obilježja masovne grobnice te ispod križa na groblju sv. Luke položili su predstavnici braniteljskih udruga, izaslanik Predsjednice RH načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, a žrtvama su se poklonili i brojni saborski zastupnici, generali Ante Gotovina i Mladen Markač, ministrice Marija Pejčinović Burić i Nada Murganić te ministri Goran Marić, Darko Horvat, Oleg Butković, Marko Pavić, Gari Cappelli i Lovro Kuščević, župan Zadarske županije Božidar Longin i gradonačelnik Zadra Branko Dukić.
  

"Danas smo ispunjeni velikim ponosom i zahvalnošću, s velikim poštovanjem prema onima koji su dali svoje živote. Njihova žrtva ne smije biti zaboravljena. Svi mi moramo uložiti veliki napor kako bi se počinitelji tih gnjusnih zločina otkrili, procesuirali i da napokon žrtve i njihove obitelji nađu mir, a da hrvatsko društvo, hrvatski narod i država žive u pravdi i miru, što su pretpostavke za razvoj i prosperitet, rekao je Milijan Brkić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednik Sabora.
  

O suočavanju s istinom na propovijedi u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije govorio je i vojni biskup u miru Juraj Jezerinac, koji je istaknuo kako bi „šutnja značila prešućivanje jedne stravične povijesti i njeno nepoznavanje moglo biti izvorom novih sukoba s nesagledivim posljedicama“, prenosi Hina.
  

"Zato se istina o tim bolnim događajima, ma koliko bila bolna, mora znati. Tek kada se narod i čovjek suoče sa svojom povijesnom istinom, i događajima kojima se ona čita, bit će moguće očekivati stvaranje uvjeta za međusobno povjerenje, istaknuo je Jezerinac.  Kako je ocijenio, bez uvida u pravu istinu i bez prihvaćanja te istine "nemoguć je ne samo istinski suživot nego se on polagano, ali sigurno pretvara u život nepovjerenja, straha da ne postane izvorom novih nesagledivih sukoba". 

 Ako se dio tijela mora odstraniti da bi se sačuvalo čitavo tijelo, onda je potrebno tu ranu odstraniti ma koliko ona bila bolna. A istina je moćno sredstvo koje odstranjuje laž i pomaže ljubiteljima istine da uberu plodove mentalne i moralne promjene, poručio je Jezerinac. 

  Prije 27 godina, rano ujutro 18. studenoga 1991., srpski agresor, potpomognut zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom  Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu počeo je krvavi pohod na Škabrnju. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su i idućih dana, a za višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. 

U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko nije stradao, a u snažnim topničkim napadima uništeni su stambeni, sakralni i gospodarski objekti.  Ono što stanovnike toga malog ravnokotarskoga mjesta boli jest to što do danas nitko za zločin koji su pretrpjeli nije odgovarao.