Njemačka priznala genocid u Namibiji

Njemačka je službeno priznala da je počinila genocid tijekom okupacije Namibije u kolonijalnoj eri i pristala je pružiti financijsku podršku toj zemlji.

Njemački kolonizatori ubili su desetke tisuća pripadnika autohtonih plemena Herera i Name u pokoljima od 1904. do 1908.

Prvi genocid 20. stoljeća, kako su taj zločin nazvali povjesničari - godinama je ozbiljno narušavao odnose Namibije i Njemačke.

Iako je Berlin već priznao da su za navedene zločine odgovorne njemačke kolonijalne vlasti, Njemačka je odbijala isplatiti izravnu odštetu.

Moralna odgovornost

Ministar vanjskih poslova Heiko Maas priznao je danas ta ubojstva kao genocid, javlja Srna.

''U svjetlu povijesne i moralne odgovornosti Njemačke, zatražit ćemo oproštaj od Namibije i potomaka žrtava'', rekao je Mas, prenio je BBC.

U namjeri da prizna golemu patnju nanesenu žrtvama, Njemačka će podržati obnovu i razvoj Namibije putem financijskog programa teškog 1,1 milijardu eura (1,34 milijarde dolara), rekao je Mass.

Prema izvorima upoznatima s procesom pregovora, taj će se iznos isplaćivati tijekom 30 godina, a primarno mora biti namijenjen potomcima naroda Herero i Nama.

Tijekom vladavine Berlina od 1884. do 1915. Namibija je nazvana Njemačkom Jugozapadnom Afrikom. Zemlja nakon toga pada pod vlast Južne Afrike, a tek nakon 75 godina, 1990., stječe neovisnost.

Napetosti s njemačkim kolonizatorima eskalirale su 1904. godine kada se narod Herero, nakon što su mu oduzete zemlja i stoka, pobunio. Ubrzo nakon toga pobunili su se i pripadnici naroda Nama, a pobunu su ugušile njemačke carske trupe. Tijekom bitke kod Waterberga u kolovozu 1904. otprilike 80.000 ljudi iz plemena Herera je pobjeglo, uključujući žene i djecu. Njemačke su ih trupe progonile kroz područje pustinje Kalahari, a samo njih 15.000 je preživjelo. Njemački general Lothar von Trotha, koji je poslan kako bi ugušio pobunu, naredio je istrebljenje naroda, piše Hina.

Masovna pogubljenja, logori...

Između 1904. i 1908. godine ubijeno je najmanje 60.000 pripadnika naroda Herero i oko 10.000 pripadnika naroda Nama.

Kolonijalni su vojnici provodili masovna pogubljenja; muškarce, žene i djecu prognali su u pustinju gdje su tisuće umrle od žeđi te su osnovali zloglasne koncentracijske logore poput onoga na otoku Shark.

Zlodjela počinjena tijekom kolonizacije godinama su štetila odnosima između dviju zemalja te su 2015. počeli pregovori o sporazumu koji će uključiti službenu ispriku Njemačke te pomoć za razvoj. No u kolovozu prošle godine Namibija je poručila da je odšteta koju je Njemačka ponudila neprihvatljiva. Detalji ponude nisu bili navedeni.

Namibijski predsjednik Hage Geingob napomenuo je da je Berlin odbio rabiti izraz reparacije, kao što je taj termin izbjegnut i tijekom pregovora Njemačke i Izraela nakon holokausta.

Međutim, u nastojanju da olakša proces pomirenja, Njemačka je 2018. vratila posmrtne ostatke pripadnika plemena Herero i Nama, a tadašnja ministrica vanjskih poslova Michelle Müntefering zatražila je oprost iz dubine srca.