Prvi genocid 20-og stoljeća: Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima

Svake godine 24. travnja Armenci diljem svijeta, u domovini i iseljeništvu, obilježavaju Dan genocida nad Armencima.

Uzgred budi rečeno da je naziv ''genocid'' skovao poljski i američki pravnik, jedan od sastavljača Konvencije o genocidu iz 1948. god. Raphael Lemkin (1900. – 1959.) i to u svezi s masovnim pokoljem Armenaca u Osmanskom Carstvu.

Ubijeno 1,5 milijuna ljudi

Armenci nazivaju taj dan ''metz yeghern'' (hrv. ''veliki zločin''). Turska niječe genocid nad Armencima u Osmanskom Carstvu, osporava broj žrtava, tvrdeći da je riječ o pojedinim tragičnim sukobima tijekom Prvoga svjetskoga rata.

Armenska strana tvrdi da je u razdoblju od 1915. do 1923. god. ubijeno 1,5 milijuna ljudi, a turska strana da je stradalo od 200 do 500 tisuća kao posljedica građanskoga rata i gladi.

Armenija i Turska ne održavaju diplomatske odnose, a granica je između zemalja zatvorena od 1993. god. Armenska apostolska Crkva je kanonizirala žrtve genocida. Slično je u istom razdoblju počinjen progon i etničko čišćenje i prema drugim kršćanskim narodima, Asircima i pontskim Grcima.

Zločin je prema Armencima papa Franjo nazvao ''prvim genocidom 20-oga stoljeća''.

Tijekom svojega posjeta Armeniji 2016. god., spomeničkomu kompleksu za žrtve genocida nad Armencima na brdu Cicernakaberd u Erevanu, u muzejskoj knjizi žalosti papa Franjo napisao je sljedeće:

''Molim ovdje, s boli u srcu, da se nikada više ne dogode ovakve tragedije, molim da čovječanstvo ne zaboravi kako bi znalo zlo pobijediti dobrim. Neka Bog čuva sjećanje armenskoga naroda! Sjećanje se ne može zatomiti, ni zaboraviti! Sjećanje je izvor mira i budućnosti!''

Hodočašća

Armenci diljem svijeta štuju uspomenu na svoje sunarodnjake koji su bili žrtve genocida prije i nakon Prvoga svjetskoga rata u Osmanskom Carstvu.

Svake godine, stotine tisuća Armenaca, uključujući i pripadnike iseljeništva, u žalosti hodočaste na spomen-obilježje genocida nad Armencima. Simbol je genocida nad Armencima cvijet nezaboravak (spomenak).

Genocid nad Armencima su priznale i osudile mnoge zemlje i međunarodne organizacije: Europsko vijeće, Europarlament, UN-ova potkomisija za sprječavanje diskriminacije i zaštitu manjina; parlamenti Urugvaja, Francuske, Belgije, Danske, Italije, Nizozemske, Njemačke, Švedske, Švicarske, Rusije, Poljske, Libanona, Litve, Grčke, Sirije, Slovačke, Cipra, Argentine, Venezuele, Čilea, Kanade, Vatikana, Italije, 49 od 50 država u SAD-u.

Zastupnički je dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država 2019. god. većinom glasova priznao genocid nad Armencima.