Odnosi između Rusije i Azerbajdžana doživjeli su dramatičan preokret nakon što je u ruskom Jekaterinburgu prošlog mjeseca uhićeno sedam azerbajdžanskih državljana zbog navodne povezanosti s mafijaškim ubojstvima starim 25 godina. Dvojica su preminula u pritvoru, dok su ostali izašli pred sud s vidljivim modricama i tragovima nasilja – što je izazvalo bijes u Bakuu.
Azerbajdžan je reagirao odlučno: otkazani su ruski kulturni događaji, pretražen je ured agencije Sputnik u Bakuu, a ruski IT stručnjaci uhićeni su zbog sumnje na trgovinu drogom i kibernetički kriminal. Ruska državna televizija dodatno je zaprijetila da bi "Baku mogao pasti za tri dana", što je izazvalo oštre reakcije i podsjetilo na retoriku iz razdoblja prije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Dok se sukob s Moskvom zaoštrava, Azerbajdžan i Armenija – dvije zemlje koje su desetljećima bile u međusobnim ratovima – sada pronalaze zajednički jezik s ciljem izbacivanja Rusije s južnog Kavkaza. Predsjednik Ilham Alijev i premijer Nikol Pašinjan sastali su se 10. srpnja i razgovarali o Zangezur koridoru – planiranoj prometnoj vezi koja bi povezala Azerbajdžan s njegovom eksklavom Nahčivan, preko juga Armenije, prenosi Raport.
Taj koridor, koji bi ispunio panturkijski san o fizičkom povezivanju Azerbajdžana i Turske, prema sporazumu o prekidu vatre iz 2020. trebao je biti pod nadzorom ruskog FSB-a. No, Alijev sada traži da se Rusija potpuno isključi.
Zapadne sile predlažu da koridor bude pod međunarodnim nadzorom – neutralnih aktera poput švicarskih ili američkih kompanija. Istodobno, Pašinjan sve više usmjerava Armeniju prema Zapadu, posebno nakon što su se ruski mirovnjaci povukli tijekom azerbajdžanske ofenzive u Nagorno-Karabahu 2023. godine. Gotovo svi etnički Armenci tada su napustili regiju, a Baku je optužen za etničko čišćenje.
Gubitak utjecaja i trgovinskih pravaca "To je posljednji veliki ruski adut u regiji", poručuje Neil Melvin iz londonskog instituta RUSI. Rusija bi, osim političkog utjecaja, mogla izgubiti i kontrolu nad ključnim trgovinskim pravcima poput koridora Sjever–Jug koji povezuje Moskvu s Iranom i Indijom preko Azerbajdžana.
Dodatni udarac za Kremlj bila je i pogreška ruske vojske krajem prošle godine, kada je oboren putnički avion Azerbaijan Airlinesa. Putin se tada morao osobno ispričati – što je rijetkost u ruskoj diplomaciji.
Dodatni znak zaokreta jest i nedavni javni razgovor Alijeva s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Razgovarali su o produbljivanju suradnje, što je jasna poruka o udaljavanju Azerbajdžana od Moskve.
Dok Rusija i dalje optužuje Zapad za "scenarij nesuglasica", sve je očitije da Armenija i Azerbajdžan žele sami oblikovati budućnost Kavkaza – i to bez ruskog tutorstva.
