Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je da bi Kina, uoči moguće invazije na Tajvan, mogla zatražiti od Rusije da pokrene napad na neku članicu NATO-a kako bi skrenula pažnju Zapada i oslabjela odgovor Sjedinjenih Američkih Država.

U intervjuu za The New York Times, Rutte je izjavio: "Ako kineski predsjednik Xi Jinping planira napad na Tajvan, prvo bi nazvao svog mlađeg partnera Vladimira Vladimiroviča Putina i rekao: ‘Napravit ću ovo i trebam da ih zaokupiš u Europi – napadni teritorij NATO-a.’”

Iako stručnjaci smatraju da je takav koordinirani napad malo vjerojatan, postoji mogućnost da bi Rusija mogla iskoristiti priliku ako se sukob na Pacifiku rasplamsa.

Eskalacija napetosti u Aziji

Kina već godinama prijeti "neizbježnim ujedinjenjem" Tajvana s kopnom, ne isključujući uporabu sile. U posljednjih godinu dana, kineske vojne aktivnosti oko Tajvana drastično su pojačane. Američki ministar obrane Pete Hegseth u svibnju je izjavio kako bi napad Kine na Tajvan mogao biti "neposredan".

Admiral Samuel Paparo, zapovjednik američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva, u travnju je upozorio da Kina ubrzano jača kapacitete kako bi do 2027. bila spremna za invaziju.

Rutte tvrdi da NATO-ova obavještajna saznanja potvrđuju da Kina sve ozbiljnije planira vojno djelovanje prema Tajvanu, pri čemu je moguća koordinacija s Rusijom kako bi se destabilizirala Europa.

Stručnjaci: koordinirana agresija je malo vjerojatna – ali opasna

Dr. William Matthews iz londonskog Chatham Housea smatra da bi otvoreni kineski napad na Tajvan vjerojatno izazvao američku vojnu reakciju, što Peking želi izbjeći, a istovremeni rat s NATO-om bio bi “protuproduktivan”.

“Kina želi izbjeći urušavanje svojih trgovinskih odnosa, osobito s Europom,” kaže Matthews, dodajući da se Kina zasad zadržava u “sivoj zoni pritiska” bez otvorene invazije.

Dr. Sidharth Kaushal iz britanskog Royal United Services Institutea upozorava da čak i bez prethodnog plana, Rusija bi mogla oportunistički djelovati ako Kina pokrene sukob: “Iako formalna vojna alijansa ne postoji, ideja o konvergenciji dviju prijetnji – Kini i Rusiji – zahtijeva ozbiljno promišljanje.”

Izvor fotografije: X / Xi Jinping i Putin

Izvor fotografije: X / Xi Jinping i Putin

Katastrofalne posljedice po globalnu stabilnost i ekonomiju

Koordinirani rat na dvije fronte bio bi, kako kaže Matthews, “svjetski rat s rizikom nuklearne apokalipse”. Osim golemih vojnih posljedica, posljedice po globalnu ekonomiju bile bi razorne.

Kaushal navodi da bi američko gospodarstvo moglo pasti za 17%, a azijska gospodarstva, uključujući kinesko, za čak 35%. U slučaju istovremene eskalacije i u Europi, globalna ekonomija bi mogla "potonuti u terminalnu spiralu".

Zbog toga stručnjaci vjeruju da bi Kina vojno djelovala samo ako bude uvjerena da SAD neće reagirati ili ako se nađe u situaciji krajnje strateške nužde.