Nema više Tanjuga

Srbijanska novinska agencija Tanjug i servisi te agencije izbrisani su utorak iz Agencije za privredne registre (APR), a beogradska tvrtka "Tačno", koja je krajem 2020. steklo pravo koristiti imovinska prava i žigove agencije, registrirala je šest Tanjugovih servisa, objavilo je Udruženje novinara Srbije (UNS).

Prema navodima UNS-a, na službenoj stranici APR-a objavljeno je da je Tanjug obrisan iz registra, a prijavu je podnijela Branka Đukić, dugogodišnja ravnateljica te novinske agencije, o čijem statusu i vlasništvu nekoliko godina unazad traju prijepori, nakon što je još 2015. službeno objavljeno brisanje iz registra državnih medija, piše Hina.

Šest novih servisa

Osim brisanja iz registra, na stranici APR-a objavljeno je da se brišu i servisi Tanjuga iz Registra medija, ali je u tom registru danas istodobno objavljeno da je beogradsko poduzeće "Tačno" iz Beograda registriralo novih šest servisa, navodi UNS.

Tako se Tanjug servis vijesti, Tanjug servis vijesti na engleskom, Tanjug foto servis, Tanjug video servis, Tanjug livestream i Biz servis Tanjug od danas nalaze u Registru medija, a kao njihov izdavač navedena je tvrtka "Tačno", dok su isti urednici koji su bili upisani u ugašene servise Tanjuga, istodobno i urednici i tek registriranih servisa, što ukazuje da će Tanjug nastaviti s radom pod istim imenom i s istim medijskim prozvodima, ali s drugim izdavačem.

U objavi na svojoj stranici UNS-a podsjeća da je poduzeće "Tačno" iz Beograda krajem prošle godine steklo pravo da za 628.000 eura u sljedećih 10 godina koristi imovinska prava i žigove novinske agencije Tanjug.

To poduzeće u vlasništvu je Radiotelevizije Pančevo Radoice Milosavljevića i tvrtke "Minacord media" čiji su zastupnici glazbenik Željko Joksimović i ravnateljica Tačno d.o.o. Beograd Manja Grčić.

Telegrafska agencija nove Jugoslavije

Beogradski mediji objavili su 2015. godine da je "novinska agencija Tanjug službeno prestala postojati 31. listopada kad je, sukladno zakonskom roku za privatizaciju medija u državnom vlasništvu, brisana iz evidencije Agencije za privredne registre", ali je Tanjug nastavio i dalje normalno raditi.

Tadašnji državni tajnik u Ministarstvu kulture i infomiranja Saša Mirković odbacio je tada kao netočne navode da će poslije gašenja Tanjuga početi raditi nova agencija pri srbijanskoj vladi, istaknuvši da su "privatne agencije Beta i FoNet dovoljne za tržište Srbije".

Novinska agencija Tanjug utemeljena je kao Telegrafska agencija nove Jugoslavije (TANJUG) 5. studenog 1943. godine u Jajcu, a prvi veliki profesionalni zadatak bio je izvijestiti domaću i svjetsku javnost o 2. zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) 29. studenog 1943, tijekom Drugog svjetskog rata.

Tanjug danas dnevno emitira više 400 informacija iz unutarnje i vanjske politike, gospodarstva, društva, kulture i sporta iz Srbije i svijeta, ima vlastiti video, fono i foto servis, a surađuje s vodećim svjetskim agencijama, te je članica Asocijacije balkanskih novinskih agencija (ABNA).

Zemlja upitnih medijskih sloboda

U njegovoj arhivi pohranjeno je više od 3,5 milijuna foto-negativa i fotografija, te nekoliko milijuna tekstova i izvješća o najznačajnijim događajima u bivšoj Jugoslaviji, Srbiji i svijetu od Drugog svjetskog rata, odnosno od utemeljenja Tanjuga do danas.

Rok za privatizaciju 73 državna medija u Srbiji istekao je 1. studenog 2015. godine, a do tada ih prodano 36.

Srbija se u izvješćima Europske komisije o napretku u procesu eurointegracija navodi kao zemlja upitnih medijskih sloboda, premda državni dužnosnici tvrde da je sloboda medija u Srbiji "neusporedivo veća nego 2011. i 2012. godine".

Prema izvješću Reportera bez granica iz 2020. godine, Srbija je na listi slobode medija pala za tri mjesta i ta ju je organizacija u travnju prošle godine svrstala na 93. poziciju.