Napad na Iran sve bliže? Trumpov tim računa na izraelski potez

Glavni savjetnici američkog predsjednika Donalda Trumpa smatraju da bi bilo bolje da Izrael prvi napadne Iran, prije nego što bi Sjedinjene Države pokrenule vlastiti napad na tu zemlju, tvrde dva izvora upoznata s raspravama koje su u tijeku. Prema njihovim riječima, dužnosnici Trumpove administracije u privatnim razgovorima ističu kako bi izraelski udar potaknuo Iran na odmazdu, što bi pomoglo u pridobivanju podrške američkih birača za američku vojnu akciju, piše Politico.

Politička računica

Proračun je politički - više Amerikanaca podržalo bi rat s Iranom ako bi Sjedinjene Države ili njihov saveznik bili prvi napadnuti. Nedavne ankete pokazuju da Amerikanci, osobito republikanci, podržavaju promjenu režima u Iranu, ali nisu spremni riskirati američke živote da bi se to postiglo. To znači da Trumpov tim, uz druga opravdanja poput iranskog nuklearnog programa, razmatra i vizualni dojam načina na koji bi se napad izveo.

"Unutar i oko administracije postoji razmišljanje da je politička situacija puno povoljnija ako Izraelci krenu prvi i sami, a Iranci nam uzvrate, što bi nam dalo jači razlog za djelovanje", rekao je jedan od izvora upoznatih s raspravama. Oba izvora zatražila su anonimnost kako bi mogli opisati povjerljive razgovore.

S obzirom na to da u Washingtonu slabe nade u diplomatsko rješenje sukoba s Iranom, glavno pitanje postaje kada i kako će SAD napasti. Neovisno o želji da Izrael djeluje prvi, najizgledniji scenarij mogla bi biti zajednička američko-izraelska operacija, navode isti izvori.

Na upit za komentar, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je: "Mediji mogu nagađati o predsjednikovim razmišljanjima koliko god žele, ali samo predsjednik Trump zna što bi mogao, a što ne bi mogao učiniti." Izraelsko veleposlanstvo u Washingtonu odbilo je komentirati situaciju.

Diplomacija i prijetnje

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prošlog je tjedna boravio u Bijeloj kući, vršeći pritisak na administraciju da poduzme sve što je potrebno kako bi zaustavila iranski nuklearni program, njegovu infrastrukturu za balističke projektile i potporu paravojnim skupinama u regiji.

U međuvremenu, predsjednikov glavni pregovarački tim, koji čine posebni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner, u četvrtak putuje u Ženevu kako bi pokušao postići dogovor s Irancima.Iako se radi o ozbiljnom pokušaju, prevladavajuće mišljenje među ljudima najbližim predsjedniku jest da će ih SAD "bombardirati", tvrdi prvi izvor.

Vojni rizici

Pitanje opsega napada, međutim, ostaje otvoreno. Izvor upućen u rasprave rekao je da su dva ključna problema rizik od iscrpljivanja američkih zaliha streljiva, zbog čega se administracija brine da bi Kina mogla dobiti priliku zauzeti Tajvan, te vjerojatnost američkih žrtava ako bi SAD odabrao najagresivniju opciju.

"Ako govorimo o napadu koji bi doveo do smjene režima, Iran će vrlo vjerojatno uzvratiti svime što ima. Imamo mnogo resursa u regiji i svaki od njih je potencijalna meta", rekao je izvor. "A oni nisu pod Željeznom kupolom. Dakle, postoji velika vjerojatnost američkih žrtava, što sa sobom nosi i velik politički rizik."

Čak i u mirnijim vremenima, SAD ima tisuće vojnika stacioniranih u bazama diljem Bliskog istoka. Trump je sada poslao dvije borbene skupine nosača zrakoplova te desetke borbenih i izviđačkih zrakoplova i zračnih tankera s ciljem ciljanja Irana, što predstavlja najveće gomilanje američke vojne moći u regiji od invazije na Irak 2003. godine.

Posljednjih tjedana dužnosnici Pentagona i zastupnici na Capitol Hillu sve više upozoravaju da bi dugotrajni napadi na Iran mogli iscrpiti američke vojne zalihe. Prema visokom američkom obavještajnom dužnosniku, američka obavještajna zajednica je "zabrinuta i prati" moguću asimetričnu odmazdu Irana na američke objekte i osoblje na Bliskom istoku i u Europi.

Opcije na stolu

Trump ima niz opcija za napad na Teheran. One uključuju početni, ograničeni udar koji bi mogao poslužiti kao poluga za prisiljavanje islamističkog režima na dogovor prihvatljiv SAD-u, navodi američki dužnosnik upoznat s raspravama. Ako se dogovor ne postigne, Trump bi kasnije mogao narediti opsežnije udare.

Vojne opcije gotovo bi sigurno ciljale iranska nuklearna postrojenja - ili ono što je od njih ostalo nakon američkih udara prošlog lipnja. Također bi sigurno bila pogođena iranska infrastruktura balističkih projektila, koju Izrael smatra velikom prijetnjom svojoj sigurnosti.

Što se tiče samog režima, dužnosnik je rekao da je "udar s ciljem obezglavljivanja" jedna od opcija, što znači ciljanje iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija. Iranski sustav vlasti, međutim, sastoji se od više od jednog čovjeka i osmišljen je tako da ljudi preuzimaju više funkcije kada se one isprazne.

Unatoč tome, SAD bi i dalje mogao ciljati objekte i više razine vlasti, uključujući najviše činove moćne Revolucionarne garde. Takva operacija mogla bi trajati danima ili tjednima, a njezini bi rezultati mogli biti nepredvidivi, pogotovo ako se SAD oslanja isključivo na zračne snage.

Nuklearni program kao opravdanje

Trump je tvrdio da su američki udari prošlog lipnja "uništili" iranski nuklearni program. No, posljednjih tjedana dao je naslutiti da nije uvjeren da je Teheran odustao od tog programa. Predsjednik Odbora za oružane snage Zastupničkog doma, republikanac Mike Rogers, rekao je da je u srijedu ujutro primio izvještaj od dužnosnika administracije koji su iznijeli detalje o iranskim naporima za ponovno pokretanje nuklearnog programa.

Rekao je da su dokazi jasni i predstavljaju uvjerljiv argument da će američki dužnosnici možda morati vojno intervenirati. "Pokušavaju nabaviti tu opremu", rekao je.

Ipak, Rogers nije mogao reći kada bi povjerljive informacije mogle biti podijeljene sa širom javnošću. Zastupnik Don Bacon, također republikanac, rekao je da mu je rečeno da će zastupnici uskoro dobiti dodatne detalje o nuklearnim prijetnjama. Demokrati u odboru izjavili su da nisu primili izvještaj niti im je rečeno kada bi mogli dobiti odgovore na svoja pitanja o Iranu.

Iranska vlada dugo inzistira na tome da ne teži nuklearnom oružju, ali ističe da ima pravo na miroljubivi nuklearni program, uključujući u znanstvene i medicinske svrhe. SAD je dugo skeptičan prema iranskim obećanjima, posebno s obzirom na razine obogaćivanja urana. Dužnosnik iranske vlade nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.