Prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli zajednički napad na Iran, Trump je krajem ožujka trebao otputovati u Peking na sastanak s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, piše Reuters.
Očekivalo se da će se sastanak usredotočiti na trgovinska pitanja koja su od presudne važnosti za globalno gospodarstvo, prema navodima Trumpove administracije.
Reuters navodi kako je održavanje sastanka sada pod znakom pitanja u očima mnogih promatrača, no ako do njega ipak dođe, kako bi se mogao odvijati?
Američka vojna kampanja protiv Irana drugi je put u samo nekoliko mjeseci da je Trump upotrijebio američku vojsku protiv jednog od bliskih partnera Pekinga, čime je Xi stavljen u nepovoljan položaj.
Prvi slučaj bio je američko uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura u rizičnoj operaciji u Caracasu u siječnju.
Poput iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen prvog dana napada na svoju zemlju, Maduro je imao bliske odnose s kineskim vodstvom. I Venezuela i Iran bili su glavni dobavljači nafte Kini.
Reuters navodi kako se Xi Jinping nalazi u nezavidnoj poziciji.
''Slika kineskog predsjednika koji prostire crveni tepih američkom kolegi koji je upravo naredio napade u kojima je ubijen iranski vođa, samo nekoliko tjedana nakon što je odobrio uhićenje venezuelanskog, ne djeluje osobito privlačno. S obzirom na to da su strateški partneri Pekinga pod opsadom, zakazani sastanak s Trumpom za mjesec dana vjerojatno će biti žrtva vojnih napada'', piše Reutersov kolumnist navodeći kako ''krhko trgovinsko primirje vrijedno 560 milijardi dolara između dviju gospodarskih sila visi o koncu''.
Trumpov Dan oslobođenja i žestoka Xijeva odmazda uzdrmali su investitore diljem svijeta u travnju.
Smirivanje je uslijedilo nakon što su obje strane smanjile napetosti te se u listopadu dogovorile da na godinu dana stave na čekanje uzajamne carine i izvozna ograničenja, što je potaknulo očekivanja o pregovaranom primirju i rast kineskih dionica.
Najnovija vojna agresija mijenja diplomatsku dinamiku i narušava postignuti mir, piše Reuters. Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova izjavila je kako Kina poštuje legitimno pravo Irana na mirnodopsku uporabu nuklearne energije.
Pozvala na prekid američkih vojnih akcija i povratak pregovorima.
''Američki napadi na Iran tijekom tekućih pregovora ... krše međunarodno pravo i temeljna načela međunarodnih odnosa'', rekla je glasnogovornica ministarstva Mao Ning na redovitoj konferenciji za novinare. ''Iransko nuklearno pitanje na kraju bi se trebalo vratiti na put političkog i diplomatskog rješenja'', kazala je Mao.
Mao je također rekla da će Kina poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala vlastitu energetsku sigurnost, odgovarajući na pitanje o mogućem utjecaju američkih vojnih akcija u Venezueli i Iranu na kinesku opskrbu naftom.
''Energetska sigurnost vrlo je važna za svjetsko gospodarstvo i sve strane trebale bi osigurati stabilnu i neometanu opskrbu energijom'', rekla je.
