Muslimani u Albaniji prvi put nakon dva stoljeća pali ispod 50 posto

Popis stanovništva iz 2023. pokazao je da muslimani više ne čine većinu građana Albanije, prvi put u više od dva stoljeća.

Muslimani pali ispod polovice stanovništva

Prema tom posljednjem popisu stanovnika, muslimana je sada 45,7 posto, čime su prvi put u dugoj povijesti pali ispod polovice ukupne populacije. Broj muslimana u odnosu na popis 2011. godine pao je za više od 30 posto.

Treba spomenuti i kako je popisu iz 2023. bektaša muslimana je 4,8 posto, no oni se na popisu vode kao zasebna religijska grupa. Bektaši su pripadnici heterodoksnog islamskog reda sufijskog porijekla, koji potječe iz 13. stoljeća, a u Albaniji se smatraju posebnom religijskom skupinom iako se povijesno temelje na šijitsko-islamskoj tradiciji.

Kršćana je na popisu 15.6 posto, od toga 8,4 posto katolika i 7,2 posto religija. Vjernika bez denominacije je 13,8 posto, a ateista 3,6 posto.

Ovaj značajan demografski pomak označava povijesni trenutak za vjersku strukturu zemlje, koja je desetljećima bila nestabilna.

Demografske promjene uzrokovane iseljavanjem

Prema izvješću Turkiye Today, Albanija je u posljednjih deset godina izgubila oko 15 posto stanovništva, uglavnom zbog masovnog iseljavanja i pada nataliteta. Analitičari to povezuju s nedostatkom perspektive za mlade, koji sve češće traže posao u inozemstvu.

Povijesno gledano, Albanija je u svojim počecima bila katolička zemlja, nakon rimskih osvajanja. Status muslimanske zemlje dobiva tek u 15. stoljeću, dolaskom Osmanlijskog Carstva. No, zbog zemljopisne blizine i jakih veza s Grčkom, gdje mnogi Albanci rade i govore grčki, pravoslavno kršćanstvo je u posljednjim desetljećima ponovno u porastu.

Utjecaj političke povijesti na vjersku strukturu

Veliku ulogu u sadašnjoj vjerskoj strukturi igra i povijest 20. stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rata Albanija je postala komunistička država u kojoj je prakticiranje vjere bilo zabranjeno gotovo 50 godina, sve do povratka demokracije nakon izbora 1992. godine.

Nakon NATO-ovog bombardiranja Jugoslavije 1999. oko pola milijuna etničkih Albanaca izbjeglo s Kosova, što je dodatno opteretilo ionako krhko albansko gospodarstvo. Iako je zemlja u sljedećem desetljeću doživjela gospodarski rast, i dalje spada među najsiromašnije u Europi izvan bivšeg Sovjetskog Saveza, a glavni razlozi su visoka nezaposlenost i korupcija u infrastrukturi, koja odvraća strane ulagače.

Unatoč izazovima, Albanija je posljednjih godina postala sve atraktivnija turistička destinacija, zahvaljujući niskim cijenama i prirodnim ljepotama. Snimke na TikToku koje prikazuju nacionalne parkove i slapove prikupile su milijune pregleda, a zemlju su prozvali i "europskim Maldivima".