Deklaracija o suradnji: Što su potpisale Hrvatska, Albanija i Kosovo

''Hrvatska, Albanija i Kosovo zajedničkom deklaracijom o obrambenoj suradnji žele povećati sigurnost u jugoistočnoj Europi i povećati spremnost za sadašnje i buduće prijetnje'', ističe se u tekstu deklaracije koji je objavio MORH u subotu nakon što je sporazum izazvao oštre kritike u Srbiji.

Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisale su u utorak deklaraciju o jačanju obrambene suradnje kojom su potvrdili "namjeru jačanja trilateralne sigurnosne i obrambene suradnje radi poboljšanja sigurnosti i stabilnosti u jugoistočnoj Europi i Jadransko-jonskoj regiji" te naglašavaju "važnost zajedničkih napora u odgovoru na nove sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji mogu ugroziti regionalnu, europsku i međunarodnu stabilnost", podsjeća Hina.

Četiri područja suradnje

"Odlučni smo osigurati spremnost za suočavanje sa sadašnjim i budućim prijetnjama te ostvariti naše obrambene i sigurnosne ciljeve", naglašava se u deklaraciji koju su u utorak u Tirani potpisali ministri obrane triju zemalja Ivan Anušić, Pirr Vengu i Ejup Maqedonci.

U deklaraciji su izdvojena četiri područja suradnje - promicanje obrambenih sposobnosti i industrijske suradnje; unapređenje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vježbe; borba protiv hibridnih prijetnji i jačanje otpornosti te pružanje potpore euroatlantskim integracijama.

To znači da će se, među ostalim, istraživati "mogućnosti razvoja i nabave obrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja za povećanje spremnosti vojnih snaga", kao i pojačati "ulaganja u nove tehnologije i inovacije radi ubrzanja i osiguravanja jedinstvenog pristupa sigurnosnoj i obrambenoj transformaciji".

U deklaraciji se dodaje da će interoperabilnost unaprijediti putem "razmjene stručnih znanja i najboljih praksi u regrutaciji, razvoju i zadržavanju kvalificiranog osoblja", "poboljšanjem individualnih i kolektivnih obrazovnih i obučnih mogućnosti kroz odgovarajuće vojne akademije i visoka vojna učilišta" te "jačanjem bilateralnih i/ili trilateralnih vježbi, u skladu s politikom obuke i vježbi NATO-a i EU-a, radi osiguravanja odgovarajuće pripremljenosti snaga".

Strateške vizije

U borbi protiv hibridnih prijetnji, tri države navode da će, među ostalim, istraživati "mogućnosti odgovora na širok spektar potencijalnih prijetnji kritičnoj infrastrukturi i komunikacijskim mrežama".

Kad je riječ o potpori europskim integracijama, Hrvatska, Albanija i Kosovo su dogovorile "bližu suradnju i koordinaciju radi potpune integracije Kosova u regionalne sigurnosne i obrambene inicijative" te potporu "euroatlantskoj perspektivi Kosova kroz zalaganje za njegov status u NATO-vom Partnerstvu za mir".

"Ova zajednička deklaracija izrađena je u duhu prijateljstva, solidarnosti i međusobnog povjerenja. Ona odražava zajedničke strateške vizije Republike Albanije, Republike Hrvatske i Republike Kosova. Ona ne stvara nikakve nove međunarodne ili međuvladine pravne obveze između država niti utječe na postojeće obveze s drugim državama", navodi se u zaključku deklaracije.

Reakcija Vučića

Podsjetimo, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je ranije ovog tjedna da su Hrvatska i Albanija potpisivanjem vojnog sporazuma s "privremenim institucijama" u Prištini otvorile utrku u naoružanju u regiji.

"Otvorili su trku u naoružanju u našoj regiji, to je za nas teška situacija, svakako ne laka, ali smo razumjeli njihovu poruku. I sačuvat ćemo svoju zemlju, odvratiti ih i uvijek uspješno obraniti od svakog potencijalnog agresora, čak i ovako moćnog", rekao je Vučić nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

Odgovor Hrvatske

Na to je reagirao hrvatski ministar obrane Ivan Anušić rekavši kako je ''prošlo vrijeme kada je Hrvatska pitala Beograd što smije i kako treba raditi i to se više nikada neće ponoviti''. ''Već 35 godina smo samostalna država, prošli smo pet godina agresije i politike koja je zastupala takav narativ. Hrvatska će potpisivati deklaracije s kim želi, a suradnja s Albanijom i Kosovom usmjerena je na razmjenu znanja, suradnju vojnih industrija, potporu euroatlantskom putu Albanije i Kosova…", objavio je Anušić u srijedu na društvenoj mreži X.

I hrvatski premijer Andrej Plenković je odgovorio Vučiću i poručio da tri zemlje za dogovor nisu trebale pitati "ni Srbiju, ni NATO".

Plenković je rekao da su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisale taj "memorandum na temelju svojih odluka i i svojih procjena i za to ne trebaju pitati nikoga, ni Srbiju, ni NATO".

"To je memorandum o zajedničkoj suradnji, tu nema nikakvog neprijateljskog karaktera", rekao je Plenković.