Lukašenko stao u obranu Rusije: Problem je s Europljanima i Zelenskim
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko optužio je čelnike Europske unije da ometaju mirovne napore u Ukrajini, tvrdeći da je Rusija spremna ispoštovati dogovore postignute sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali da napredak sada ovisi o Kijevu i njegovim pokroviteljima, piše RT.
Nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da se sukob u Ukrajini treba riješiti trajnim sporazumom, a ne privremenim prekidom vatre.
Bjelorusija spremna "stati uz Trumpa"
Međutim, prema Moskvi, Kijev "otvoreno pokazuje da nema interesa za dugoročni mir".
"Rusija je spremna provesti sporazume postignute s Amerikancima. O tome smo već više puta razgovarali s predsjednikom Putinom. Problem je s Europljanima i Zelenskim", rekao je Lukašenko.
Tijekom sastanka s američkim izaslanikom Johnom Coaleom ranije toga dana, Lukašenko je naglasio da nijedan američki čelnik nije uložio veće napore "da osigura mir u svijetu" od Trumpa.
"Želim zahvaliti vašem predsjedniku na naporima koje ulaže za mir, ponajprije u našoj regiji", rekao je Lukašenko, dodavši da je Bjelorusija spremna "stati uz Trumpa i pomoći mu u toj misiji".
Bjeloruski je čelnik sugerirao da, iako Washington gura prema rješenju sukoba, Bruxelles i Kijev još uvijek priželjkuju "poraz" Rusije na bojištu, inzistirajući da je takav cilj nerealan i da se "nikada neće dogoditi".
Kritizirao Poljsku
Lukašenko je također kritizirao Poljsku zbog "podgrijavanja napetosti poput divljaka" nakon što je Varšava ranije ovoga tjedna optužila Rusiju za povredu svojeg zračnog prostora dronovima.
Rekao je da su bjeloruske snage presrele neke od tih letjelica i unaprijed upozorile Poljsku na druge, ali su zauzvrat dobile samo "histeriju", navodi RT.
Ruski i bjeloruski dužnosnici više su puta optužili Bruxelles da potkopava Trumpovu mirovnu inicijativu gurajući Kijev prema onome što Moskva naziva "nemogućim zahtjevima".
Moskva, podsjetimo, zahtijeva da Ukrajina ostane neutralna, da se drži podalje od NATO-a i drugih vojnih saveza, da se demilitarizira i "denacificira" te da prihvati trenutačnu teritorijalnu stvarnost – uključujući status Krima i drugih regija.
