Kako se Europa u strahu od trećeg vala i mutiranog virusa opet počela zatvarati

Kad u subotu poslijepodne u Parizu padne mrak, stanovnici glavnog grada Francuske požurit će svojim domovima: pola sata kasnije morat će zatvoriti vrata svojih stanova i kuća i zaboraviti na izlazak sve do ranih jutarnjih sati.

Nakon šest popodne nema više šetnji ni odlazaka u dućan – policijski sat u cijeloj zemlji bit će produžen, pa će, umjesto u osam navečer, početi dva sata ranije.

Produženi policijski sat na istoku Francuske bio je uveden i ranije, a od ove subote na snazi je za cijelu zemlju. Prema službenim podacima, Francuska trenutno u prosjeku bilježi 16 tisuća novih slučajeva koronavirusa dnevno.

Situacija je, tvrdi premijer Jean Castex, „pod kontrolom“ u usporedbi sa susjednim zemljama, ali još uvijek vrlo osjetljiva.

Pročitajte još

Austrija produljila zatvaranje zemlje do 7. veljače

Kontinent pod ključem

Francuska, međutim, nije jedina. Europljani su prije dva tjedna ostavili iza sebe sumornu 2020. godinu, ali se život i dalje odvija po starim, restriktivnim pravilima: proglašena izvanredna stanja, policijski satovi diljem kontinenta, ograničenja kretanja, nacionalne karantene, restrikcije moguće sve do Uskrsa…

Zbog straha od razbuktavanja trećeg vala pandemije i novog, zaraznijeg soja koronavirusa, normalizacija života u mnogim državama još se ne nazire.

Dapače, u nizu država, počevši s Francuskom i Njemačkom – čiji potezi, pokazalo se u nekoliko navrata zadnjih mjeseci, nerijetko diktiraju tempo i u ostatku Europe – upravo se zadnjih dana produljuju stroga ograničenja ili najavljuje uvođenje novih, još restriktivnijih pravila.

Bez večernjih šetnji

Francuzi nisu jedini koji žive pod policijskim satom. U Latviji je noćno ograničenje kretanja na snazi vikendima, najmanje do 25. siječnja. U Mađarskoj, gdje su od studenog zatvorene škole, hoteli i restorani, vlada je produljila ograničenja, uključujući i policijski sat, do početka veljače. Nedugo potom potvrdili su da su u zemlji detektirali novi, zarazniji soj virusa, prvi put otkriven u Britaniji.

Policijski sat na snazi je i u Belgiji, kao i u Italiji, gdje je vlada upravo produžila ograničenja. Do 5. ožujka na snazi ostaje policijski sat, skijaška odmarališta ostaju zatvorena barem do sredine veljače, dokad vrijedi i zabrana kretanja između regija. Talijanske vlasti strahuju da se epidemiološka situacija pogoršava – zemlja, koja je onako nastradala u proljetnom valu, ne želi ponovno izgubiti kontrolu.

Politika i epidemija

Političku kontrolu je, doduše, talijanska vlada moguće izgubila. Nakon što je mala koalicijska stranka bivšeg premijera Mattea Renzija uskratila potporu vladi Giuseppea Contea, otvoreno je pitanje hoće li Italija, usred zdravstvene krize, morati na izvanredne izbore.

Italija, u kojoj su ovakve situacije učestale, u ovom trenutku nije usamljen slučaj: političke krize (koje nemaju nužno ishodište u epidemiji) isprepliću se sa zdravstvenom i ekonomskom krizom i u nekim drugim članicama EU-a. U Sloveniji oporba pokušava izglasati nepovjerenje vladi Janeza Janše navodeći kao jedan od razloga (ne i jedini) neuspješno upravljanje korona-krizom.

Janšina vlada je još prije tri mjeseca uvela stroge restrikcije, no rezultati su zasad nedostatni da bi vlast planirala njihovo ublažavanje ili ukidanje.

„S ovim mjerama, malo blažim, a bojim se ponekad i malo strožim, morat ćemo živjeti barem do proljeća“, najavio je slovenski premijer u razgovoru za RTV Slovenija.

Pad nizozemske vlade

U Nizozemskoj je vlada u petak dala kolektivnu ostavku zbog „starog“ skandala s dječjim doplatcima. To se događa usred ozbiljne epidemiološke situacije i nacionalnog lockdowna, koji je početkom ovog tjedna produžen do 9. veljače. Premijer Mark Rutte i njegovi suradnici vodit će zemlju u tehničkom svojstvu do redovitih izbora koji su ionako bili planirani sredinom ožujka.

Politička situacija je dijelom u fokusu i u Njemačkoj, gdje je upravo izabran nasljednik Angele Merkel na čelu CDU-a, a time i mogući kandidat za kancelara na izborima u rujnu. Njemačka je najutjecajnija članica EU-a, pa se zato i „običan“ izbor stranačkog čelnika u ostatku Europe s pozornošću prati – pogotovo kad se zna da gospođa Merkel, nakon 16 godina na dužnosti, uskoro odlazi u političku mirovinu.

Što će učiniti Njemačka?

No, još i više trenutno se prati što će poduzeti radi suzbijanja epidemije: brojke se u Njemačkoj još ne smanjuju, prije tjedan dana mediji su javili o rekordnom dnevnom broju umrlih od korone, a sve se više spominje da će nacionalne mjere zatvaranja biti produljene nekoliko tjedana, možda čak do Uskrsa.

Već početkom tjedna mogao bi biti održan sastanak s premijerima saveznih pokrajina na kojem će se dogovoriti produljenje starih mjera, a moguće i donošenje novih, najavila je Hina. Šef Instituta Robert Koch Lothar Wieler procjenjuje, pak, da će pandemija u zemlji biti pod kontrolom krajem 2021. godine.

Ni druge europske države još ne računaju na normalizaciju. Belgija je, primjerice, nedavno produljila ograničenja do 1. ožujka. Portugal je uveo novi nacionalni lockdown, vjerojatno na mjesec dana, piše Reuters, a ograničenje kretanja bit će ublaženo tek na dan predsjedničkih izbora, 24. siječnja, kako bi Portugalci mogli na birališta. U svim ostalim danima traži se od njih da ostanu kod kuće.

Težak početak godine

Španjolska također strahuje od trećeg vala. Rast broja slučajeva počeo se ponovno osjećati u španjolskim bolnicama koje su pod sve većim pritiskom.

Zbog toga u pojedinim regijama, javlja španjolski El Pais, već otkazuju redovite zahvate ako nisu hitni i od vitalnog značaja, poput dijagnostičkih testova ili planiranih operacija, kako bi se liječnici posvetili pacijentima oboljelima od Covida-19.

Kada je krajem prosinca u zemlje EU-a stiglo prvo cjepivo protiv Covida-19, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je to trenutkom kada Europska unija, nakon teške godine, počinje okretati novu stranicu. Ta nova stranica, međutim, još uvijek izgleda kao da je prepisana sa stare, piše telegram.hr.