Kako je Trump šokirao Europu

Kad Trump početkom siječnja ponovno preuzeo dužnost predsjednika SAD-a, europski su čelnici znali da ih čekaju izazovi. No nisu mogli predvidjeti ni brzinu ni razmjere zaokreta u američkoj vanjskoj politici.

Samo nekoliko tjedana kasnije odnosi s ključnim saveznikom uzdrmali su se do temelja. Pitanje koje se počelo sve glasnije postavljati bilo je: Je li Amerika sada prijetnja, a ne partner?

U veljači je niz Trumpovih odluka i izjava uzdrmao sigurnosne temelje Europe. U Berlinu i Varšavi političari su preko noći mijenjali strategije obrane, a diplomati su očajnički pokušavali spasiti poredak koji postoji još od kraja Drugoga svjetskog rata, piše Politico.

Šok oko Ukrajine

Prva bomba pala je kad je američki ministar obrane Pete Hegseth na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu poručio da Ukrajina mora zaboraviti povratak na granice iz 2014. godine. Nazvao je to "iluzijom" i jasno rekao da članstvo u NATO-u nije opcija u skoroj budućnosti.

Samo nekoliko sati kasnije procurile su informacije o Trumpovu pozivu Vladimiru Putinu. U objavi na Truth Socialu Trump je otkrio: "Dogovorili smo se blisko surađivati. Naše ekipe odmah počinju pregovore, a uskoro ćemo obavijestiti predsjednika Zelenskog o razgovoru."

Europski su dužnosnici, prema izjavama za Politico, bili posebno zabrinuti jer je Trumpova retorika sve više nalikovala onoj iz Moskve. Među tim tvrdnjama bila je i ona da je "Ukrajina sama započela rat".

Nakon Trumpova razgovora s Putinom, Rusija je pokrenula žestok napad: 140 dronova, artiljerijski udari na Herson i zračni napadi na regiju Zaporižja.

Vanceov govor

Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji dodatni šok izazvao je potpredsjednik SAD-a JD Vance. U svojem prvom javnom nastupu na međunarodnoj sceni optužio je europske vlade da ignoriraju volju naroda, vjerske slobode i nezakonitu migraciju. "Prijetnja koje se najviše bojim u vezi s Europom nije Rusija, Kina ni bilo koji vanjski akter. Prava prijetnja dolazi iznutra", rekao je.

Publika je zanijemjela, a jedan bivši američki dužnosnik komentirao je: "Svi su ostali otvorenih usta. Bilo je užasno."

Dan nakon Vanceova govora, poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski otkrio je da francuski predsjednik Emmanuel Macron saziva hitni summit u Parizu. Sastanak je održan 17. veljače, a potom još jedan dva dana kasnije. Macron i britanski premijer Keir Starmer preuzeli su inicijativu i krenuli lobirati za mirovni plan.

Na sastanku su sudjelovale Francuska, Poljska, Njemačka, Italija, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Danska i visoki dužnosnici EU-a. No nisu bili pozvani predstavnici baltičkih država.

Svađa Trumpa i Zelenskog

Starmer je podigao uloge najavivši spremnost da pošalje britanske vojnike u Ukrajinu kao mirovne snage. "Nikad nismo mislili da ćemo morati reći da moramo biti neovisni o Americi", izjavio je Friedrich Merz, budući njemački kancelar.

Sredinom veljače Trump je brutalno izvrijeđao Volodimira Zelenskog: "Trebao si već prije riješiti to. Ti si započeo rat. Možda si i diktator bez izbora", rekao je, ponavljajući stavove iz Kremlja.

Unatoč svemu, Zelenski je prihvatio poziv u Washington. U 40 minuta pristojnog razgovora s Trumpom i Vanceom inzistirao je na sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu – što je izazvalo eksplozivnu svađu. Jedan francuski veleposlanik komentirao je: "Na ljudskoj razini... ništa više nije sveto."

Zelenski je sljedećeg jutra stigao u London gdje ga je na vratima Downing Streeta dočekao Keir Starmer. Britanski premijer i Macron iskoristili su londonski summit kako bi najavili formiranje "koalicije voljnih" – zemalja koje će pokušati ispregovarati mirovni plan i predstaviti ga Trumpu.

Krpanje narušenih odnosa

Nakon sastanka Zelenski se susreo s kraljem Charlesom III. Američki dužnosnici su navodno bili bijesni zbog te "parade ljubavi", a britanska vlada je osjetila pritisak da natjera Ukrajinu za pregovarački stol.

Zelenski je na kraju dana dao 72-minutni intervju u kojem je rekao da je "mir vrlo, vrlo daleko". Sljedećeg dana Trump je obustavio vojnu pomoć Ukrajini.

U danima koji su uslijedili, Macron i Starmer pokušavali su sanirati odnose između Trumpa i Zelenskog. Francuski diplomati su pomogli sastaviti pismo pomirbe koje je Zelenski poslao Trumpu.

Iako je dogovoren privremeni 30-dnevni prekid vatre koji se odnosio samo na civilnu i energetsku infrastrukturu, rat se nije zaustavio. Trump je nakon toga okrenuo svoju pažnju s Ukrajine na carine, a odnosi između Europe i SAD-a ostali su duboko narušeni.