Kako je nastao naziv i započeo uspon nacizma?

Na današnji dan prije 105 godina, 24. veljače 1920. njemačka nacistička stranka održala je u minhenskoj pivnici Staatliches Hofbräuhaus svoj prvi skup pod nacističkim imenom.

To je prije bila malena stranka imena Njemačka radnička stranka (njem. Deutsche Arbeiterpartei). Na današnji dan istupila je s novim imenom Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (NSDAP).

Hitler je u to vrijeme bio samo jedan od članova stranke, a predsjednik je bio Anton Drexler. Zanimljivo je kako je Hitler želio da novo ime bude Socijalno revolucionarna stranka, no prihvaćen je prijedlog Rudolfa Junga i dodan je pojam nacional-socijalizam u naziv.

Na tim prvim skupovima Hitler je govorio po pivnicama i otkrio svoj govornički talent. Prvotno malena stranka počela je naglo rasti, jer su ljudi bili privučeni njegovom govorničkom vještinom, koja je i njemu samom bila veliko otkriće. Nacistički govori bili su antisemitski, antikapitalistički, antiliberalni, antidemokratski te naročito antimarksistički.

Spajanje nacionalnog i socijalističkog

"Srce mi je skoro puklo od radosti", napisao Adolf Hitler u svom pamfletu Mein Kampf. U plesnoj dvorani minhenskog Hofbräuhausa okupilo se "mnoštvo od dvije tisuće ljudi".

Nesuđeni slikar iz Braunaua u Gornjoj Austriji tog 24. veljače 1920. godina imao je velike planove. Njegova "Njemačka radnička stranka", koja je imala samo nekoliko stotina članova, svom imenu dodaje zgloglasnu oznaku "nacionalsocijalistička".

Hitleru je dopušteno da objavi program NSDAP-a. Kasniji diktator nije bio član stranačkog vodstva. Ne još. Ali ima nešto što nedostaje drugim stranačkim uglednicima: sposobnost govora.

Nejasno je koje je dijelove programa od 25 točaka Hitler sam formulirao, kaže povjesničar Armin Nolzen iz Bochuma, ali čemu je služio očito je: "To je sveobuhvatni program", s ponešto za gotovo svakoga: "Razbijanje interesnog ropstva" usmjereno je na radničku klasu, dok je zahtjev za povlačenje Versailleskog mirovnog ugovora usmjeren na konzervativce. Govori se o "razgradnji" umjetnosti i književnosti kako bi se ugodilo mrziteljima buržoazije.

Antisemitizam do groba

Antisemitizam se mogao pronaći, između ostalog, u točki 4: "Nijedan Židov ne može (...) biti drug naroda", proklamira Hitler u Hofbräuhausu. U to vrijeme malo je slušatelja imalo pojma što je taj galamdžija htio reći, ali monstruozni zločini jasno su najavljeni te zimske večeri natopljene pivom.

Nova stranka, prethodno tek jedna od bezbrojnih desno-radikalnih političkih sekti, uvježbavala je veliki udar: Programom i preimenovanjem, prema Nolzenu, uvježbavala je "fuziju dviju vrlo jakih struja tog vremena" - nacionalističke i socijalističke.

Adolf Hitler je tog dana započeo s novim konceptom: "Htio je pretvoriti zakulisnu zabavu uglednika u masovni pokret", kaže povjesničar. Hitlerov recept za uspjeh: "Antisemitska propaganda i nasilje".

Nakon neuspjelog puča 9. studenog 1923., Hitler će ponovno razmisliti o svom stavu. Novi plan je demokratski doći na vlast kako bi se demokracija uništila. Uvijek je zadržao svoju mržnju prema Židovima.

Svastika kao simbol NSDAP-a

Ubrzo nakon večeri u Hofbräuhausu, NSDAP će prihvatiti svastiku kao svoju simbol. Hitler, kojeg je socijaldemokratski list Münchner Post tada opisao kao "najlukavijeg agitatora", smijenio je osnivače stranke.

"Postao je nezamjenjiv kao govornik", objašnjava Hermann Graml s Instituta za suvremenu povijest, "i tko god postane nezamjenjiv, taj je odlučan." 

Nakon preuzimanja vlasti 1933. Hitler je mistificirao datum, slično pokušaju puča 1923.: Svake godine 24. veljače diktator je pred "starim borcima" slavio rođenje stranke, objavu "nepromjenjivog" programa.

Hitler se već osobno pobrinuo za falsificiranje povijesti: u Mein Kampfu veliča svoj nastup u Hofbräuhausu kao iskustvo nacionalnog buđenja kojemu ni ljevičari nisu mogli odoljeti.

Hitler spominje prisutne komuniste i socijaldemokrate koji su se u početku bunili, ali su kasnije - kakvo iznenađenje - postupno dopustili da ih Hitler uvjeri.

Šest godina nakon preuzimanja vlasti Adolf Hitler krenuo je u pohod na cijeli svijet. Njegove ideje i njegova bolesna želja da vlada svijetom odnijele su desetine milijuna života, izazvavši patnju nezapamćenu u čitavoj povijesti.